Etapa nerada

Srećom nije se hrvatska predsjednica sastala s Glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda Antóniom Guterresom ovih dana u New Yorku. Srećom jer on traži konkretne planove političara za borbu protiv klimatskih promjena. Guterres tako traži ugljičnu neutralnost do 2050. koja pretpostavlja prekid korištenja fosilnih goriva, prestanak korištenja ugljena do 2030. (a HEP želi obnoviti Plomin 1 na ugljen, možda tamo spaljivati i gorivo iz otpada) i prestanak subvencioniranja fosilnih goriva. A Hrvatska subvencionira uporabu fosilnih goriva s oko 120 milijuna eura na godinu i raspisuje koncesije za bušenje plina i nafte.

Istina je da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao nadležno tijelo za klimatsku politiku 2016. pokrenulo izradu Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu. U Strategiji je predloženo 85 mjera prilagodbe od kojih svaka sadržava niz aktivnosti. No kao što sam već pisao, otad nije učinjeno ništa.

I to je nedavno otkrila i Europska agencija za okoliš u izvještaju - Adaptacija poljoprivrednog sektora Europske unije klimatskim promjenama. U njemu se upozorava da će posebice u južnoj Europi na površinama zasijanima pšenicom, kukuruzom i šećernom repom do 2050. količina uroda bez natapanja pasti i do 50%. To će uzrokovati nagli pad prihoda s velikim regionalnim razlikama. Bugarska, Latvija i Hrvatska jedine prema tome izvještaju nemaju nacionalnu strategiju ni konkretne mjere adaptacije klimatskim promjenama u poljoprivredi.

Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede time se uopće ne bavi iako je međunarodni stručnjak doktor Darko Znaor izračunao kako je od 2011. šteta pojela 58 posto svih davanja iz proračuna za poljoprivredu. Ministarstvo poljoprivrede uputilo me je na Ministarstvo zaštite okoliša. Ondje su odgovorili da je nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u završnoj fazi te se planira uputiti u Vladinu proceduru i dalje Saboru na prihvaćanje.

Nisu odgovorili na sljedeća pitanja: 1. Koliko je novca uloženo u promociju u javnosti Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske budući da sam koordinator tvrdi kako je to bila obveza Ministarstva? 2. Koliko je od 85 mjera dosad pokrenuto, s kojim rezultatima te koliko je sredstava na to potrošeno? 3. Od mjera koje se tiču poljoprivrede - koliko je mjera pokrenuto i što je postignuto? 4. Koje tijelo s kojim članovima to kontrolira? Nisu jer i nemaju što reći.

Inače time se bavi uprava Ministarstva zaštite okoliša koja me je prije godinu dana pozvala da sudjelujem u komisiji za dodjelu godišnjih nagrada za zaštitu okoliša. Članovi su komisije pregledali sve prijave i donijeli odluke, no nagrade nisu nikad dodijeljene. Sad mi je jasnije zašto nisu. Nisu jer njih nitko ne kontrolira i zato jer rade što žele.




*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a