Nautičarske fekalije

Veliki mi je užitak plivati ujutro u moru koje je bistro i puno života. Premda bi zaštitari prirode negodovali zbog nasipanog šljunka u priobalju malog mjesta pored Šibenika sve buja od života – od trpova i ježeva do malih raža i plova zubataca porcijaša. No odmarajući se na bovi ugledao sam francuskog nautičara kako lijeno i polako oblači ronilačko odijelo te provjerava podvodnu pušku za ribolov. Da mu sad dođe policija i upita ga za dozvolu on bi se vjerojatno pravdao neznanjem ili bunio da smo zemlja neprijateljska prema turistima, pomislio sam, a zapravo me muči što smo bombardirani rastom broja noćenja i prihoda.

Nitko ne propituje koliko turista i pod kojim pravilima možemo pustiti u neki prostor. Dan prije sreo sam kod iste bove moje domaćine koji su mi priznali kako je more divno no kako su par tjedana prije plivale fekalije iz neke od 30-tak privezanih jahti. Odmah su me posjetile na Hrvoja Carića iz Instituta za turizam koji se bavi zagađenjem iz kruzera. Jednom mi je rekao kako noćenje jednoga gosta u hotelu razine 3 zvjezdica znači 120 litara otpadnih voda. Iako me Ministarstvo zaštite okoliša umiruje kako se prati kakvoća mora za kupanje na plažama hrvatskog Jadrana te kako smo prema tim podacima pri vrhu popisa europskih zemalja, Carić smatra kako kontrola nautičara nije dovoljna. I to pogotovo onda kada nisu na vezu. Ono što on predlaže je da se uvede sustav u kojemu bi nautičari morali pokazati prilikom iskrcaja dokumente o pražnjenju svojih fekalija na kopnu. Prema forumu, čiji mi link šalje jedan Facebook prijatelj, od naših sredozemnih konkurenata Turska je najdalje otišla u kontroli i ponudi pražnjenja

Nedavno je jedan dnevni list pumpao nacionalni ego podatkom o tome kako je u nautičkom čarteru Hrvatska svjetska velesila i pokriva čak 40 posto svjetske čarter flote. 930 aktivnih čarter kompanija iznajmljuje 1956 brodica, 2166 jahti na jedra i 256 motornih jahti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske gospodarske komore postoje 142 luke nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 72 marine (od toga 14 suhih marina) i 70 ostalih luka nautičkog turizma. U prijavnim obrascima za nagrađivanje marina u akciji HGK Turistički cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku 2019. od 29 prijavljenih marina, 65% je označilo da u njihovoj marini postoji mogućnost prihvata fekalija i otpadnih voda s plovila.

Jedna od takvih je i marina Slano koja ima fiksni uređaj za pražnjenje crnih tankova s plovila koji je spojen direktno na kanalizacijski sustav. U prve dvije godine uslugu je koristilo tek nekoliko gostiju i gotovo da nisu imali interesa od strane nautičara. Stoga se nedavno direktorica Danijela Crljen odlučila ponuditi uslugu pražnjenja crnih tankova besplatno svim nautičarima, kako onima na stalnom vezu tako i onima koji posjete marinu na dnevnoj bazi. Već u prvih nekoliko dana usluga je korištena više puta nego u cijeloj protekloj godini.

Naravno da dio onečišćenja dolazi i s kopna što će se riješiti izgradnjom pročistača voda. No upućeni u problem nautičarskih fekalija tvrde kako se zapravo nitko ne drži pravila o pražnjenju 12 nautičkih milja od obale jer rijetki plove tako daleko od kraja.

U 2018. prema podacima elektroničke prijave gostiju zabilježeno je 479.414 dolazaka i 3.201.125 noćenja nautičkih gostiju. Podaci o dolascima i noćenjima dostupni su samo za goste na charter plovilima, 'malim crusing' brodovima, guletima i stranim velikim jahtama koje kreću iz trećih država, ali ne i za goste na vlastitim privatnim plovilima. Iz HGK tvrde kako ne postoji sustav nadzora izlijevanja fekalija tih gostiju u more, kažnjavaju se tak ako ih se zamijeti u ispuštanju crnih tankova izvan predviđenih zona - 10.000 do 70.000 kuna za vlasnika broda, 2.000 do 6.000 kuna za odgovornu osobu. Znanstvenici koji se bave zagađenjem mora tvrde kako je za kvalitetnu bazu podataka potrebno ulagati 12-15 milijuna na godinu, a da se ulaže oko milijun kuna i to uglavnom kroz EU projekte

Iz Ministarstva turizma mi predlažu da se obratim Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvu zaštite okoliša i energetike s obzirom na to da je zakonska regulativa vezana uz ovu tematiku u nadležnosti istih ministarstava. Iz Ministarstva prometa ni nakon 4 dana nije stigao odgovor, a neslužbeno doznajem kako smatraju da se sve kontrolira dobro kroz sustav koncesija no jedriličari mi pričaju kako je koncesionarima uglavnom samo do naplate veza, a jedinice lokalne samouprave nemaju volje kontrolirati tamo gdje se na natječajima za koncesiju nije nitko javio.

Udruženje marina HGK uputilo je Ministarstvu turizma prošle godine prijedlog novoga Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma te za kategorizaciju marine predložilo nove obveze: ugradnju separatora duž obalne linije za oborinske vode s platoa, pročišćivače tehnoloških voda na pralištima za brodove te razvrstavanje i zbrinjavanje opasnog otpada što bi značilo i obavezan prihvat fekalija.

S obzirom na to da je Pravilnik upravo na javnom savjetovanju, isti prijedlog će marinaši Ministarstvu ponoviti i ove godine.



*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a