Ukidanje otrovnih -ida

Prije par dana kalifornijska je Agencija za zaštitu okoliša herbicid glifosat proglasila kemikalijom koja uzrokuje rak. Ta je odluka dala nade za više od 11 tisuća tužbi protiv Monsanta (proizvođača herbicida Roundup, koji sadrži glifosat), zbog povezanosti izloženosti tom otrovu i pojave  ne-Hodgkinovog limfoma, tumora čije tumorske stanice potječu iz limfocita, stanica imunološkog sustava.

Njemačka kompanija Bayer je kupila Monsanto za 63 milijarde dolara (što bi uvelike moglo olakšati izlazak genetički modificiranog sjemena američkog proizvođača na europsko tržište) no zbog spomenutih tužbi već je isplatila 159 milijuna dolara odštete. Budući je svijest o dobrobitima ekološke poljoprivrede jaka u Austriji, ne čudi da je prošli tjedan u toj zemlji izglasana prva europska potpuna zabrana glifosata. U toj zemlji završena je njegova 46 godina stara karijera u suzbijanju korova u poljoprivredi, hortikulturi, industriji i kod privatnih domaćinstava. To je rezultat europskog principa predostrožnosti jer je Međunarodna agencija za istraživanja o karcinomu (IARC) objavila još u ožujku 2015. da je herbicid glifosat "vjerojatno kancerogen".

"Znanstveni dokazi kancerogenom djelovanju tog otrova za korov sve su brojniji. Naša je obaveza da maknemo taj otrov iz okoliša", izjavila je prigodom zabrane predsjednica austrijskih socijaldemokrata Pamela Rendi-Wagner. Europska unija je dozvolila upotrebu glifosata do 2022. iako su u jednom istraživanju mokraće ispitanika iz 18 zemalja tragovi glifosata pronađeni u 44% uzoraka iz svih područja na kojim su prikupljeni. U SAD-u glifosat je pronađen u 93% uzoraka mokraće s najvećim koncentracijama kod djece.

No nisu u zemljama EU-a zabranjena konvencionalna zaštitna sredstva samo u poljoprivredi. U belgijskoj Valoniji su od 1. lipnja ove godine zabranjeni svi pesticidi na javnim nepoljoprivrednim površinama poput parkova, a u Njemačkoj samo ih željeznica smije upotrebljavati. Danci su i u tom sektoru uspjeli smanjiti upotrebu otrova za korove, ljude i okoliš pa je kod njih pala opća upotreba s 25,7 tona 1995. na 2,3 tone 2013. Na tom polju najaktivnija je inicijativa organizacije PAN Europe koja se bori za gradove i općine bez pesticida pružajući konkretne alternative njihovu korištenju.

"Dva su ključna razloga zašto se na javnim zelenim površinama mnogih europskih gradova ne koriste pesticidi", objašanjava mi dr.sc. Darko Znaor, "zaštita zdravlja ljudi – pesticidi isparavaju s tla i biljaka danima nakon primjene, što je izrazito štetno po zdravlje ljudi (šetača) koji to udišu. Dio odlazi u vodu i štetni su po ljudsko zdravlje ukoliko pijemo vodu koja sadrži pesticide (čak i u znatno manjim koncentracijama nego li je to zakonom propisano). Drugi je razlog zaštita bioraznolikosti – većina tih javnih zelenih površina se nalazi u urbanim područjima koja su siromašna bioraznolikošću. Mnoge te zelene površine su i napravljene kao oaze bioraznolikosti, sa zadaćom da doprinesu očuvanju i poboljšanju bioraznolikosti u urbanim područjima. Pesticidi, gotovo bez izuzetka, ubijaju dio biljnog i životinjskog svijeta, smanjujući tako bioraznolikost."

Koliko je dugotrajna borba protiv pesticida Znaor ilustrira primjerom svojeg kolege s Poljoprivrednog sveučilišta u Wageningenu (najbolje rangiranog poljoprivrednog sveučilišta na svijetu) Jelmera Buijsa koji je od 1992. slao pisma općini sa zahtjevom da se ukine njihovo korištenje u lokalnom arboretumu. "U Nizozemskoj se na javnim zelenim površinama korov suzbija mehanički, termički (otvoreni plamen, vrela para i dr.) ili posebnim pjenama pripravljenima od koncentriranog šećera", objašnjava Znaor.

Dok u Ministarstvu poljoprivrede ne uspijevaju nekoliko dana složiti odgovor oko zabrane glifosata u Hrvatskoj i količinama upotrebljenih pesticida, iz Zrinjevca, zagrebačke tvrtke za održavanje javnih površina, dobio sam ohrabrujući odgovor.

Tvrde kako se u očuvanju okoliša sve više okreću ekološkoj zaštiti bilja. Od ekoloških insekticida koriste najviše onaj na bazi ekstrakta biljke nim/neem. Širokog je spektra djelovanja, a nema karence (trajanje razgradnje aktivne tvari sredstva za zaštitu bilja) pa je pravo osvježenje u ekološkoj zaštiti. Za zaštitu od biljnih bolesti preventivno koriste "pojačivače". To su gnojiva koja povećavaju otpornost biljke i reduciraju biljne bolesti. Kao fungicide koriste one na bazi izlučina mikroskopskih gljiva kao što su strobilurini. Korove suzbijaju pretežno košnjom i struganjem, a u krajnjim slučajevima herbicidom nove generacije na bazi flazasulfurona. Pokusno su isprobali ekološki herbicid na bazi pelargonske kiseline i sada željno iščekuju njegovu registraciju. Polako kreću i s endoterapijom – injektiranjem pesticida direktno u provodni sistem stabala.


*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a