Kada Hepi sa solarom?

Dobro koliko stoji jedna solarna elektrana i koliko vremena treba da se isplati?, upitao me nedavno gradonačelnik Zeline dok nas je snimateljica snimala u razgovoru kako bih imao sliku za uvod u njegov ton o zatvaranju odlagališta.

Mislim da je 15 tisuća eura ona snage 10 kilovata, no morao bih provjeriti, odgovorio sam mu, znam da su na božićnom domjenku HEP Opskrbe najavili tipsku sunčanu elektranu snage 7 kilovata koju će nuditi privatnim korisnicima, pronašli su i način kako da se na proizvedenu električnu energiju s njihovih krovova ne plaća porez.

I tako krenuh u potragu za točnijim odgovorom. Kod jednog zagrebačkog prodavača opreme doznah kako je cijena oko soma eura po kilovatu ili otprilike 74.108 kuna za 10 kilovatnu (kW) sunčanu elektranu (cijena ovisi o nizu čimbenika – kineski vs. američki/europski proizvođač opreme, potrebni nosači, eventualna prilagodba krova…). U HEP ESCO-u, tvrtki kćeri Hrvatske Elektroprivrede za projekte energetske učinkovitosti tvrde kako elektrana iste snage stoji oko 95 tisuća kuna s PDV-om. Ta tvrtka već 4 godine ima spreman poslovni model za male solarne elektrane no… čekali su Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji koji sad postoji…

Dobio sam i ponudu od jedne slavonske tvrtke s iskustvom više od 100 instaliranih solarnih elektrana: 90-100 tisuća za 10 kW. Vlasnik se te tvrtke pohvalio projektom na krovu slavonskobrodske bolnice koja je sredstva za 67 kilovatnu elektranu našla u europskim fondovima, a to je učinilo i nekoliko tamošnjih osnovnih škola.

Nakon toga mi je stigla ponuda jednog sveučilišnog profesora – 125 tisuća za 10 kW. Dakle prvi bi savjet bio: prikupiti što više ponuda, provjeriti reference ponuditelja, inzistirati na jamstvima, ne štedjeti na osiguranju te opreme (zna se to i ukrasti s krova, vremenske neprilike u sljedećih 25 godina…).

I za vrijeme otplate dobio sam veoma različite odgovore. Profesor tvrdi da je dosad bilo 20 godina, ali kad se potrošena električna energija umanji za onu proizvedenu/isporučenu u mrežu onda bi mogla biti 8-10 godina. U Zelenoj energetskoj zadruzi (koja je nedavno brzo prodala građanima udjele u križevačkoj solarnoj elektrani) smatraju da bi se uz poticaj od 40% investicije isplativost sa 16-20 godina mogla smanjiti na 9-12, ovisno o tome radi li se o sunčanijoj obali i oblačnijoj unutrašnjosti).

Jedno je sigurno - poticajne otkupne cijene za tu energiju više nema no kad bi netko tko donosi odluke i zna engleski pogledao kako izgledaju američki poticaji shvatio bi da oni ne moraju biti nužno novčani već mogu biti razne olakšice. Od 33 različitih poticaja, poreznih olakšica, lokalnih i federalnih politika na Aljasci do 229 u Kaliforniji. Svima koji i žele prigovoriti da mi nikad nećemo biti napredno niskougljično društvo odgovaram da i nećemo ako tako kukamo.

U HEP Opskrbi tvrde kako će njihova elektrana snage 7 kW biti isplativa za 10 godina. Svi isporučeni viškovi umanjit će račune za potrošenu električnu energiju. Samo zbog te mjere je na području Maribora porastao broj solarnih elektrana za 176 posto, s 233 na 644. Slovenija ima deset puta veću priključenu snagu solarnih elektrana od Hrvatske.

No neće u Hrvatskoj prebijanje isporučene i potrošene električne energije biti po principu 1 za 1 kW. Električnu energiju koju isporuči mala sunčana elektrana na domaćinstvu vrijedit će 20% manje jer je za onu koju kućanstvo troši trebalo platiti mrežarinu, njezinu isporuku. Je li ta razlika prevelika?

I je li 10 godina dovoljno da se recimo dio onih 200 milijardi privatne štednje pretoči u solarne elektrane pa se stvore nova radna mjesta u jedinoj hrvatskoj tvornici fotonaponskih panela, instalaciji, servisu…? Pa se time smanje naše emisije stakleničkih plinova, smanji uvoz energije, odljev novca izvan zemlje… učine besmislenim projekti bušenja Jadrana, utiskivanja kemikalija za dobivanje plina u Slavoniji, termoelektrana na ugljen koji pripadaju 19. stoljeću i njurgalima koji tvrde da se tu kod nas ništa neće nikada promijeniti.

Svima koji žele čistu energiju iz svojih solarnih elektrana, koje će kroz koju godinu imati i cjenovno prihvatljive sustave pohrane energije, mogu HEP Operatoru distribucijskog podnijeti zahtjev za provjeru mogućnosti priključenja elektrane na postojeću instalaciju. A kompletan proces priključka male solarne elektrane na krovu do snage 10 kilovata opisan je na sljedećem linku ovdje. Sretno!




*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a