Nebranjiva obrana od tuče?

Lijepo je u mojem pozivu što imam slobodu da me um i izvori odvedu zaista na neočekivane puteve i nisam doživio da mi neki šef zabrani neku temu. Kad mi je tako neki dan iz hrvatskog sela Ivanjska u Potkozarju pored Banja Luke stigla poruka kako je tuča zatukla sve što je zatekla na polju, razbila krovove, otkidala fasade i probila stakla na vozilima isprva sam poželio pisati o tome koliko će rasti štete u poljoprivredi od klimatskih promjena. No kako je moj agronomski izvor na godišnjem odmoru a moja sarajevska kolegica spremno dobavila tamošnje lokalno-političke kontakte moje je istraživanje krenulo prema učinkovitosti obrane od tuče iliti „protivgradne odbrane“, kako se to tamo zbori. 

Počeo sam se raspitivati kod meteorologa. Prije 14 godina smijenjen je ravnatelj Državnog meteorološkog zavoda zbog nedostatne obrane od tuče iako se već tada pozivao na znanstvene dokaze o njezinoj neučinkovitosti. Od 2009. Državni hidrometeorološki zavod je trošio 21,5  milijun kuna na obranu od tuče da bi se ta sredstva polako smanjivala na 14 milijuna prošle godine.  Obrane od tuče južnije od Karlovca zapravo i nema iako udio državnog proračuna u njoj prošle godine bio 72 posto. 

U Samostalnoj službi za praćenje i ublažavanje posljedica nepogoda (operativna obrana od tuče) DHMZ-a uposleno je 69 ljudi. Pri tom u sustavu je još velik broj honorarnih poslužitelja prizemnih generatora i raketnih postaja - 1174 na čije se honorare na godinu troši 5 milijuna kuna. DHMZ se s druge strane u svojim službenim dokumentima poziva na stav generalnog tajnika Svjetske meteorološke organizacije Michela Jarrauda: Kadkad ima više ili manje štete od tuče, i vrlo je teško pripisati učinkovitost takvim i takvim tehnikama, te mi je stoga vrlo teško reći je li to ekonomično i radije bih pomislio da je potrebno još istraživati prije nego što se donese odluka o tome da se to operativno koristi.

U Austriji meteorolozi su plaćeni da pružaju potporu privatnim tvrtkama koje koriste zrakoplove u borbi protiv tuče no direktor Austrijskog centralnog instituta za meteorologiju i geodinamiku Fritz Neuwirth tvrdi: Budući da oni plaćaju mi dajemo tu potporu, ali to stvarno nije nešto znanstveno utemeljeno, što oni rade ili na što oni zaista mogu utjecati. Isto tako iz njemačke meteorološke službe upozoravaju kako EU nije na tom području aktivna, kako nema eksperimenata, nema raketa, nema ničega što bi sponzorirala Europska Komisija ili neki istraživački programi pa to ukazuje na to kako postoji vrlo kritičko mišljenje o tome. Do sličnog su zaključka došli slovenski meteorolozi eksperimentima s kraja osamdesetih a početkom devedesetih s obranom su prekinuli i mađarski meteorolozi jer su došli do zaključka kako su troškovi i rezultati otprilike isti.

No voditelj Protivgradne preventive Republike Srpske Tihomir Dejanović uvjeren je kako su rakete 21. srpnja ipak smanjile oblak te kako je dokaz njihove učinkovitosti porast tučonosnog kumulonimbusa upravo onda kad mu je kontrola leta zabranila njihovo ispucavanje 17:36-18:03 i 18:36-19:07h: Kako pratimo dešavanja u susjedstvu, Evropi i svijetu i studiozno prilazimo analizama pojedinih dešavanja i unapređenju djelatnosti, primjetno je da je ovakvih događaja puno više na područjima gdje ne postoji služba protivgradne zaštite, kako u BiH, tako i svijetu.

Meteorološki ektremi su sve češći pa su raketari na sjeveru BiH ove godine ispalili 1347 raketa protiv tuče a prosjek za cijelu sezonu, zadnjih 5 godina bio 820.

Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede nije odogovorilo na moje direktno pitanje  Tko je provodio i s kojim rezultatima istraživanja provjeru učinkovitosti operativne obrane od tuče? Neslužbeno doznajem kako je DHMZ predložio Ministarstvu ukidanje ispaljivanja raketa koje ove godine nisu kupljene već se koriste samo one preostale od prošle godine. Budući živimo u Hrvatskoj gdje su političke odluke češće populističke no utemeljene na znanstvenim spoznajama odluka o opstanku obrane od tuče bit će sigurno povezana i s brojem zaposlenih kojima treba naći neki drugi posao. No za to političari obično kažu da to nije njihov posao.

P.S. Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede reklamiralo je nedavno europske subvencije za osiguranje poljoprivrednih površina. U Bosni su gotovo sve poljoprivredne površine neosigurane jer postoji dugo iskustvo problema sa zadovoljavajućom nadoknadom od osiguravajućih kuća a slično je nepovjerenje i u Hrvaskoj. U Ivanjskoj se ne mogu nadati ni odšteti za štetu na objektima jer gradonačelnik Banja Luke procjenjuje kako je riječ o 200 oštećenih objekata. Nedostaje cerada i crijepa za pokrivanje krovova.
    

*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a