Protunaravna nenaravnost

Zna moja kolegica Snježana Babić pošteno ubosti za Eko zonu zanimljivu zelenu temu. Prije dva tjedna tako nam je certificirani europski njegovatelj stabala Fran Poštenjak objasnio kako zelenilo u gradovima smanjuje stres, depresiju, rizik od Alzeheimera, ozon, onečišćenje zraka a usto ublažava prolome oblaka za 40 posto.

Poštenjak je tako čak izračunao kako je dobrobit urbanog zelenila samo od boljeg zraka 22.500,00 do 61.500,00 kuna po četvornom kilometru zelenjave u gradovima.

Dok sam gledao panjeve hrastova u šumi Divljači u Sesvetama pomislio sam ima li Poštenjak kome u zagrebačkoj Gradskoj upravi, koja je dozvolila sječu stabla u Masarykovoj, točkasto izmijenila mnogo šume u voćnjake pa zatim u građevinsko zemljište za podsljemenske urbane vile te skoro posjekla i cijeli drvored u Gajevoj, pokazati svoje istraživanje.

U Divljaču su me pozvali članovi udruge Plave i zelene Sesvete koji maštaju da tih 100 hektara postane park-šuma nalik Maksimiru što im je nemirni Mickey velikodušno obećao krajem 2015. u njegovu stilu evo samo što nije. No kako je krenula divlja sječa pitaju se oni hoće li tamo biti samo park-livada.

Probili su se zeleno-plavi Sesvećani do kaptolskih visokopozicioniranih svećenika jer je dio šume u crkvenom vlasništvu i uz argumentaciju što je dobro za pastvu dobro je i za crkvu dobili obećanje o prepuštanju Divljače za javni park. No sada bi crkva trebala krivosječu prijaviti policiji kako bi ona zajedno s lugarom odredila radi li se o prekršaju ili kaznenom djelu. No gospodin Zvonko Bezprezimena iz Nadbiskupije mi je objasnio kako bi oni trebali brojeve čestica da bi bili sigurni je li to njihova šuma.

I tu nije kraj. Šumarska inspekcija tvrdi kako nije nadležna za ovu šumu jer ona nije u naravi šuma, što bi značilo da nije tako prikazana u katastarskim knjigama. Iako na nekim stablima jest oznaka koja nalikuje na lugarsku. Kažu mi da je kod prenamjene šume lako dobiti dozvolu za sanitarnu, potpunu sječu. Dakle to je vjerojatno poljoprivredno zemljište koje nitko 50-ak godina nije obrađivao pa je obrasla u šumu.

Upravo onakvo zemljište na kojem bi inače bilo poželjno uzgajati brzorastuće vrste stabala. No tu je kraj jer nam Vlada sprema restriktivni Zakon o kulturama kratke ophodnje kojim se ograničava uzgoj drveća na svega 10 hektara uz argument da je prosječni posjed od 5,5 hektara i na svega 16 godina iako se prava dobit očekuje nakon 15. godine uzgoja.

Zapravo ne možete dobiti neki suvisao odgovor zašto je to tako, osim da se osigura monopol Hrvatskih šuma, rekao mi je stručnjak sa Šumarskog fakulteta. Nda… pohlepa onih koji kradu javno dobro/ugrožavaju zdravlje svih i močvara državnih tvrtki i inspekcija nisu racionalni ali su itekako odbojni.



*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a