Švicarski dnevnik Dragana Nikolića: Wilhelm Tell

Wilhelm Tell, skromni revolucionar koji je presudio tiraninu, u posljednjih 500 godina često je bio simbolom švicarske borbe za slobodu, te neovisnosti i samoodređenja (legenda o ocu nacije u 19. stoljeću odigrala je veliku ulogu u stabilizaciji federalne Švicarske, stvorene 1848.).

Kako, međutim, mit o nekome tko zapravo nikad nije dokazano postojao (još 1470. spominje se čovjek imena Thall, ali nikad nije potvrđeno je li Tell doista bio povijesna ličnost na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće), može izrasti u jedno od općih (i neupitnih) mjesta povijesti nadasve racionalne nacije (Tellov status švicarskog nacionalnog heroja datira iz 16. stoljeća) te uvelike odrediti švicarsku samospoznaju?



Legenda kaže kako je lovac iz Bürglena krenuo u obližnji Altdorf sa svojim mlađim sinom Walterom Tellom. Odbio je potom pokloniti se kapi lokalnog habsburškog vladara Gesslera. Ovaj ga je kaznio tako što ga je natjerao da s vlastitim lukom i strijelom gađa jabuku na sinovljevoj glavi. Nakon toga Tell je uhićen i poslan na izdržavanje kazne. Pobjegao je, međutim, iz zatvora i dočekao osvetu, usmrtivši Gesslera strijelom u glavu (na lokaciji Rütli stanovništvo Urija, Schwyza i Unterwalda stvorilo je savez protiv stranih vladara te se nakon Gesslerove smrti ohrabrilo i 1291. nakon pobune izborilo slobodu i stvaranje švicarske konfederacije). Na mjestu tog događaja u Altdorfu danas se nalazi Tellov brončani kip, autora Richarda Kisslinga.

U obližnjem Bürglenu (rodni grad Wilhelma Tella, gdje se nalazi i njemu posvećen novootvoreni muzej) onaj je autora Josepha Benedikta Curgiera iz 1786. (riječ je o najstarijem spomeniku posvećenom Tellu, koji je krasio glavni trg Altdorfa do 1860., kada je zamijenjen većim i poklonjen Bürglenu).



Goetheova
pisma prijatelju Schilleru o zemlji i ljudima toliko su inspirirali velikog njemačkog pisca da je napisao potpuno novu i impresivnu knjigu o Wilhelmu Tellu (Schillerov komad, koji je poruka o samoodređenju, slobodi i ljudskim pravima, prvi je put izveden 1804., uoči Francuske revolucije). Tada je ova regija središnje Švicarske postala poznata, utrt je put ovdašnjem turizmu, kao i alpinizmu…

Na tragu legende o Wilhelmu Tellu, jedne od najutjecajnijih osoba u švicarskoj povijesti, cijela obitelj može provesti dan šetajući ulicama Bürglena i Altdorfa te se opušteno zabaviti.