Povećalo Damira Matkovića: Zaboravljeni europski rat

Zbivanja u Ukrajini odavno su nestala s naslovnica, ali sukobi ukrajinske vojske i proruskih separatista u istočnoj Ukrajini nikada nisu prestali niti je političko rješenje spora i za milimetar bliže nego u vrijeme kada je Ukrajina bila u središtu pozornosti svjetskih medija i politike.

Istina, još u rujnu 2014. u Minsku je dogovoreno primirje i utvrđen politički okvir za rješavanje krize, a EU i SAD uvele su Rusiji sankcije kako bi je prisilile da prestane aktivno pomagati ukrajinske pobunjenike. I što se dogodilo? Oteti Krim i dalje je pod vlašću Rusije, a potpora ruske javnosti predsjedniku Putinu i dalje je rekordno visoka. Sankcije su, istina, naškodile ruskom gospodarstvu, ali su isto tako naškodile i EU, koja je s Rusijom trgovala daleko više nego SAD.

I dok je među članicama EU sve više nesporazuma o tome treba li Rusiji možda ublažiti ili ukinuti sankcije i dok novi američki predsjednik Donald Trump najavljuje da mu je cilj poboljšanje odnosa s Moskvom, odjednom se u Ukrajini događa nova eksplozija sukoba.

U odmetnutom Donbasu 29. siječnja 2017. obnovljeni su sukobi ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika. OESS je priopćio da je u 5 dana ispaljeno više od 1.000 tenkovskih i topovskih granata.

Sukobi su izbili u industrijskom gradiću Avdiivka, koji se nalazi desetak kilometara sjeverno od Donjecka, glavnog grada samoproglašene Narodne republike Donbas. Ovo su najteži sukobi u posljednjih nekoliko mjeseci. Ukrajina je priopćila da je poginulo 19 njezinih vojnika, s 66 ih je ozlijeđeno. Pobunjenici priznaju 18 mrtvih i desetke ozlijeđenih.

Avdiivka , u kojoj je od nekadašnjih 30.000 ostalo 16.000 stanovnika, najveće je naselje koje uzduž crte razdvajanja drži ukrajinska vojska i redovita je meta napada separatista. Zbog borbi, poremećena je i prekinuta opskrba strujom i vodom, a u ovom zimskom razdoblju temperature ondje padaju i do -28 C. Reporter BBC-a posjetio je stan jedne obitelji u kojem je izmjerio -8 C! Pokušaji OESS-a da ishodi prekid vatre kako bi se popravila infrastruktura nisu uspjeli.

Po običaju, obje strane uzajamno se optužuju da su odgovorne za početak sukoba. Čini se da je ukrajinska vojska u Avdiivki uspjela zauzeti najmanje jedan novi položaj u odnosu na crtu razdvajanja iz rujna 2014. Kijev upozorava da je Moskva ponovno umiješana. Naime, usprkos zabrani, mnogi ukrajinski vojnici imaju privatne mobitele, što protivničkoj strani, uz malu bratsku pomoć Rusije, omogućava da točno sazna lokaciju na kojoj se nalaze. Sada su na svoje mobitele vojnici dobili SMS poruku: „Za svoje zapovjednike vi ste samo meso.“ Stručnjaci procjenjuju da proruski pobunjenici nemaju ni opremu ni ljude koji bi mogli izvesti takvu SMS operaciju.

Otkako je utvrđena crta razdvajanja obje strane manjim akcijama neprekidno pokušavaju zauzeti dodatni teritorij „kako bi učvrstili crtu obrane“. Zato je, kažu u OESS-u, vrlo teško ustanoviti tko je sada prvi počeo. Obje strane imaju dovoljno svojih razloga. Ukrajina je sigurno zabrinuta Trumpovom najavom poboljšanja odnosa s Moskvom pa strahuje da će Zapad ublažiti pritisak na Rusiju i tako usporiti potragu za konačnim rješenjem. U trenucima kada Donald Trump kritizira NATO i prijeti da SAD više neće biti neograničeni izvor novca za vojno opremanje saveznika, za Moskvu je ovo idealan trenutak da testira odnose unutar NATO saveza i dodatno destabilizira Europsku uniju.

Moskva čvrsto naglašava stajalište da neće dopustiti proširenje NATO saveza do svojih granica. Pritom se poziva na obećanje koje joj je dano u trenutku raspada Istočnog bloka. U svakom slučaju potpuno je jasno da NATO neće zaratiti s Rusijom zbog Luhanska ili Donjecka. U ovom nadmudrivanju diplomatskim prijetnjama Vladimir Putin zasad se pokazuje boljim igračem od razjedinjenih zapadnih saveznika. O povratku Krima Donald Trump nije rekao ni riječi, za razliku od Baracka Obame koji je svaku normalizaciju odnosa s Moskvom uvjetovao povratkom Krima Ukrajini. Ni EU više nije toliko glasna kada je riječ o povratku Krima iako i dalje tvrdi da je aneksija Krima nedopustivo kršenje međunarodnog prava.

Nakon izbijanja najnovijih sukoba EU je upozorila na flagrantno kršenje sporazuma o prekidu vatre, a predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk odmah je pozvao Rusiju da iskoristi svoj utjecaj na proruske pobunjenike kako bi se zaustavilo nasilje. Veleposlanica SAD u UN Nikki Haley osudila je „agresivne akcije Rusije u Ukrajini.“ Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, kojeg su sukobi zatekli u službenom posjetu Berlinu, pozvao je rusku stranu da sjedne za pregovarački stol kako bi se dogovorila potpuna primjena sporazuma iz Minska. O novim sukobima u Ukrajini na zatvorenoj sjednici raspravljalo je i Vijeće sigurnosti UN-a i pozvalo obje strane da odmah uspostave prekid vatre. Dalje od riječi međunarodna zajednica nije krenula.

Predsjednik Porošenko skratio je posjet Njemačkoj i nakon povratka u domovinu objavio kako namjerava raspisati referendum o članstvu Ukrajine u NATO savezu. Obrazložio je to promjenom raspoloženja biračkog tijela, a njemu je najvažnije slijediti želje naroda – rekao je. Prije 4 godine članstvo je odobravalo samo 16% građana, a danas to odobrava 54%. Porošenko ipak nije spomenuo nikakav datum održavanja budućeg referenduma.

Želju za članstvom Ukrajina je prvi put izrazila nakon pobune na Majdanu, što je veljači 2014. dovelo do formiranja prozapadne vlade. Mjesec dana kasnije Rusija je anektirala Krim, a nova ukrajinska vlada nikako ne uspijeva vojno poraziti proruske pobunjenike. Sporazum iz Minska Kijev obvezuje dati autonomiju područjima s pretežito ruskim stanovništvom, što zapravo ne odgovara ni Ukrajini, ni pobunjenicima. Kijev strahuje da bi visoka razina autonomije zapravo značila uspostavu države u državi i da bi Moskva dobila u ruke polugu kojom u svakom trenutku, putem ruske manjine, može destabilizirati Ukrajinu. Pobunjenici bi najradije samostalnu državu pod izravnom zaštitom Moskve, jer ne žele imati više nikakve veze s Ukrajinom.

U intervjuu za TV kanal Fox News, koji je objavljen u nedjelju, Trump je ponovno iskazao divljenje predsjednikom Putinom uz obrazloženje da se on divi mnogim ljudima, ali da to ne znači da se slaže s njihovim stajalištima. Hoću li se slagati s Putinom? Nemam pojma. – rekao je – Vjerojatno ne, ali bolje je biti s Rusijom nego ne biti, a posebno ako Moskva može pomoći u borbi protiv islamskog terorizma.

U telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom, potkraj prošloga tjedna, predsjednik Trump je Porošenku rekao da će SAD raditi na tome da se uspostavi mir uzduž granice s Rusijom. Zanimljivo je da su otprilike u isto vrijeme pobunjeničke vlasti samoproglašenih republika Luhansk i Donbas zajedničkim priopćenjem pozvale predsjednika Putina i predsjednika Trumpa da posreduju u pronalaženju diplomatskog rješenja. Teško je vjerovati da su to učinile bez znanja Moskve koja želi ostati jedina moguća adresa za rješavanje ukrajinske krize u kojoj je dosad izgubljeno gotovo 10.000 života.

*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a