Povećalo Damira Matkovića: Predsjednik ili direktor kompanije SAD?

Već tijekom prvih radnih dana u Bijeloj kući novi američki predsjednik Donald Trump pokazao je da će njegovo obavljanje dužnosti zaista biti drugačije od njegovih prethodnika. Međutim, čini se da je njegovo poimanje predsjedničkih dužnosti i ovlasti u raskoraku s američkom tradicijom, zakonima i ustavom. 

Donald Trump mandat je počeo žestokim obračunom s medijima. Jasno je dao do znanja da (američke) medije smatra svojim glavnim neprijateljima, što je za američku praksu potpuno neobično. Urednička neovisnost medija temelj je normalnog funkcioniranja demokratskog sustava. Bilo kakvi politički pritisci na medije smatraju se nedopustivima. 

Iako američki mediji imaju slobodu odabrati političku stranu, tisak te radijske i televizijske postaje čvrsto se drži načela neutralnosti i nepristranosti. Razlog je veoma jednostavan. I tisak, i radio i televizija žive od reklamnog prihoda. Svrstavanje na jednu stranu moglo bi udaljiti one oglašivače koji su pristaše druge strane, a to bi pak značilo pad prihoda za koji vlasnici medija u golemoj većini nemaju ni najmanje razumijevanja. Sažeto rečeno, pad prihoda jednako trenutačni otkaz glavnom uredniku. Propagiranje političkih stajališta zato ostaje internetskim portalima koje može pokrenuti bilo tko i na njima objaviti bilo što. 

Prvi posjet predsjednika Donalda Trumpa sjedištu CIA-e i prvo obraćanje javnosti Trumpovog glasnogovornika Seana Spicera bili su kritike medija zato jesr su, navodno, podcijenili broj ljudi koji su nazočili inauguraciji. Posebno ih je pogodila usporedba s brojem nazočnih na Obaminoj prvoj inauguraciji 2009. Sramotno i lažno – izjavio je Sean Spicer. Po njemu, to je bila najbolje posjećena inauguracija ikada! 

Trumpova savjetnica Kellyanne Conway, kao gošća u legendarnoj emisiji mreže NBC „Meet the Press“,ponovno je medijima zamjerila netočno izvještavanje o broju ljudi koji su došli pratiti Trumpovu inauguraciju. Gomilu se ne može točno izbrojati – rekla je Conway – nego je to stvar osobne procjene, a mediji su hotimično i zločesto smanjili brojke. Zaključila je da je NBC lažno izvještavao, a da je glasnogovornik Sean Spicer dao „alternativne činjenice“. Voditelj Chuck Todd nije se mogao suzdržati i gošći je rekao „Od pet činjenica koje je naveo Spicer, četiri su netočne. Vaše alternativne činjenice nisu činjenice nego laži!“ 

Problem je što vašingtonske vlasti u pravilu ne objavljuju procjene broja okupljenih na skupovima baš zato da bi se izbjegli prijepori. Jedini način procjene je usporedba fotografija snimljenih iz zraka. A one nedvojbeno pokazuju da se 2009. na inauguraciji Baracka Obame okupio znatno veći broj ljudi. Objavljivanje tih fotografija Trumpov stožer je dožvio kao podlo podmetanje neprijateljski mu nastrojenih medija. 

Donald Trump nije prvi američki predsjednik čije je izbor izazvao velike rasprave, ali je ipak iznimka. Otkako se provode ispitivanja javnog mišljenja, Trump je predsjednik koji je pri stupanju na dužnost zabilježio najmanju popularnost u povijesti. Drugo, u tranzicijskom razdoblju od 8. studenoga do 20. siječnja Trump je prekršio sve tradicionalne kodekse ponašanja izabranog predsjednika i predsjedničke ovlasti ponekad tumači na iracionalni način, ne obazirući se na ustavne i zakonske granice predsjedničkih ovlasti. 

Neke Trumpove najave mjera u suprotnosti su s američkim Ustavom kao npr. zabrana ulaska u SAD osobama muslimanske vjeroispovjesti ili pak odobravanje torture u istražnom postupku. 

Nije po zakonu ni to da je nakon stupanja na dužnost upravljanje svojim tvrtkama, a ima ih više od 500, prepustio svojoj djeci Donaldu jr. Ericu i Ivanki. Kako bi se izbjegao sukob interesa, u SAD je uobičajeno da za vrijeme trajanja mandata državni dužnosnici upravljanje svojom imovinom povjere tzv. blind trustu, odnosno neutralnom anonimnom tijelu. Blind trust samostalno raspolaže imovinom i vodi poslove i o tome nije dužan izvjestiti svog osnivača, kojem samo jednom godišnje mora dostaviti financijsko izvješće. Trumpov je problem i to što on ima tvrtke i vlasničke udjele u dvadesetak stranih zemalja, od Filipina do Njemačke i Turske. Kako će on kao predsjednik reagirati u slučaju prijepora s državom u kojoj ima veliki poslovni interes? 

Uobičajeno je da se upravljanje imovinom povjeri blind trustu i to tako da se postojeća imovina rasproda, a tim novcem se osnuje fond kojim upravlja „neznanac“. To je jedini način da se izbjegne konflikt interesa. Kako taj fond raspolaže novcem, u što ulaže trustee vidi u godišnjem financijskom izvješću koje nije dužan javno objaviti. No kod Trumpa je problem i to što on ima kompanije i poslove u desetak inozemnih zemalja, od Filipina do Njemačke i Turske. 

Kada je 2007. Hillary Clinton krenula u prvu utrku za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke, raspustila je i Blind trust i svu imovinu pretvorila u gotovinu koju je položila na bankovne račune i kupnju državnih obveznica i dionica mirovinskih fondova. 

Nepoznanica je i kakav će biti odnos Trumpa i republikanske većine u oba kongresna doma. Predsjednik SAD može davati poticaj i smjernice, ali državom ne može upravljati kao da je to njegova privatna kompanija pa može raditi što mu se prohtije. Otpuštati, zapošljavati i smjenjivati te izdavati bespogovorne naredbe o zakonima i međunarodnim sporazumima. Na primjer, Trumpovu najava da će država uložiti tisuću milijardi dolara u obnovu nacionalne infrastrukture trebaju potvrditi oba doma Kongresa, baš kao i plan za djelomičnu ili potpunu reformu zdravstvenog sustava kako ga je ustrojio predsjednik Obama. 

U vanjskoj politici predsjednik ima više slobode, ali u mnogim područjima američke vojne i komercijalne diplomacije obavezuje ga volja Kongresne većine.

Trump je dao toliko različitih izjava o svojem viđenju vanjske politike da se gotovo može govoriti o teoriji kaosa. Doveo je u pitanje načelo jedinstvene Kine (Tajvan), zatim načelo o dvije države, Izraela i Palestine, što je temelj svih, istina dosad neuspješnih, mirovnih pregovora, a čak je spominjao i premještanje američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem, što bi bio veliki presedan budući da Rezolucije UN-a Jeruzalem smatraju gradom pod djelomičnom izraelskom okupacijom. Napao je i NATO i NAFTA-u ( North American Free Trade Agreement – Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini). Najavio je i približavanje Rusiji, što bi bio potpuni zaokret američke politike prema Moskvi nakon što je Rusija nasilno prisvojila Krim.. 

Trump ima ustavna ovlaštenja Ameriku povući iz Klimatskog sporazuma (COP 21), ali taj sporazum, kao i brojni drugi kojima su SAD potpisnica, treba promatrati i kao element stabilnosti međunarodnog poretka. Trump i njegova ekipa vjerojatno ipak znaju da ne mogu odjednom dovesti u pitanje sve sporazume koji stabiliziraju međunarodne odnose i odnose u svijetu. 

Trump je najavio da će prvih mjeseci državom upravljati tako što će izdati 200 predsjedničkih uredbi (Executive Orders).Je li to realno? Zapravo, odgovor na to pitanje nitko ne zna. Nije poznat ni Trumpov program, lista prioriteta, kalendar. Uredbe mogu poslužiti da se blokiraju neke Obamine odluke o imigraciji i zaštiti okoliša. U svakom slučaju, a čini se da je Trump to previdio, predsjedničke uredbe moraju proći proces pripreme i administrativne validacije, što je složeno i traje najmanje 6 do 8 tjedana, a da bi se uredba objavila. 

U moru neizvjesnosti jedno je sigurno: politička budućnost Trumpa ovisit će o zapošljavanju, a posebno o zapošljavanju u sektoru proizvodnje. I to će mu vjerojatno biti apsolutni prioritet pri oblikovanju vanjske politike. Istina, neke velike američke multinacionalne kompanije već su najavile ono što Trump traži, a to je povratak u Ameriku proizvodnje dislocirane u Kini i drugim zemljama s izrazito jeftinom radnom snagom. Međutim, teško je reći da se kompanije odlukama o relokaciji umiljavaju Trumpu. Takve se strateške odluke planiraju dugo vremena unaprijed. Uz to, iz objavljenih se planova vidi kako je riječ o tek nekoliko tisuća zaposlenih, a da bi zadržala stabilnu krivulju zaposlenosti, Amerika bi svaki mjesec morala otvarati 180.000 do 200.000 novih radnih mjesta. Ne uspije li održati takav ritam Trump bi mogao imati velikih problema, ali ne s pristašama ženskih prava i holivudskom zabavljačkom elitom nego s razočaranim radništvom koje je za njega glasalo u nadi da će im osigurati posao nakon što su njihova radna mjesta u Americi ugašena i preseljena u zemlje u razvoju. 

*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a