Povećalo Damira Matkovića: Turska ponovno meta terorista

Nova godina u Turskoj počela je tragedijom. Zasad još nepoznati terorist upao je u prestižni noćni klub Reina na obalama Bospora i u 7 minuta, koliko je trajao napad, automatskim oružjem ubio 39 osoba, ozlijedio 65 i nestao u mraku. Odgovornost za napad preuzela je tzv. Islamska država (ID). 

U priopćenju objavljenom putem interneta ID je potvrdio da je napad izveo „jedan od vojnika kalifata“. Turske novine Hürriyet pišu kako bi napadač mogao biti Kirgiz ili Uzbek. Navode da su 30. prosinca američke tajne službe obavijestile turske kolega da u novogodišnjoj noći islamski fanatici pripremaju atentate u Istanbulu i Ankari. No, ni Amerikanci nisu znali cilj napada. Hürriyet piše i da su tijekom prosinca turske tajne službe prikupile informacije da u novogodišnjoj noći ID priprema napade u više turskih gradova. Diljem Turske snage sigurnosti obavile su pretrage i mnoge uhitile. U Istanbulu je dodatno raspoređeno 17.000 policajaca, ali, nažalost, ni to nije pomoglo. 

Noćni klub Reina šminkersko je mjesto na obali Bospora u prestižnoj stambenoj četvrti Ortaköy u europskom dijelu Istanbula. Vrlo je popularan u krugovima zlatne mladeži, slavnih osoba i stranih turista. Teško ući: ostavljeno na procjenu vunbaciteljima koji pažljivo biraju odabrane sretnike. 

Bez obzira na ubrzanu islamizaciju društva na koju se žale protivnici predsjednika Erdoğana, klub Reina ostao je nezaobilazno mjesto pripadnika turskog jet-seta i partijanera koji ne gledaju na trošak večernjeg izlaska. Tijekom godina klub je postao omiljeno sastajalište profesionalnih nogometaša istanbulskih klubova i zvijezdi popularnih televizijskih serija. 

Pravi ugođaj počinje poslije ponoći, a zabava traje do jutarnjih sati. Klub ima nekoliko restorana i plesnih podija te veliki središnji šank. S terase se pruža veličanstven pogled na jedan od 3 mosta preko Bospora i azijski dio grada. Upravo na tom mostu dogodila se jedna od najkrvavijih epizoda neuspjelog vojnog udara. Vojnici su se sukobili s prosvjednicima, otvorili vatru i mnoge ubili i ozlijedili. Nakon tih događaja Bosporski most, kako mu bijaše ime, preimenovan je u Most mučenika 15. srpnja. 

Napad se dogodio oko 1:15 ujutro dok se u klubu dočekivala Nova godina. Napadač naoružan automatskim oružjem iskrsnuo je iz mraka, ubio policajca na ulazu i zaštitara, uletio u klub u kojem je bilo između 700 i 800 osoba i otvorio vatru. Ubio je 39 osoba i ozlijedio 65. Identifikacija još nije dovršena, ali policija je priopćila da je, uz Turke, među žrtvama i 15 stranaca iz 11 zemalja. Posebno je tragičan slučaj zaštitara Fatiha Cekmaka. Prije samo nekoliko tjedana on je preživio dvostruki atentat kod stadiona Besiktaşa, kada su kurdski teroristi ubili 37 policajaca. Napad u Reini nije preživio. 

Usred glazbe, plesa i veselja iznenada se pojavio napadač i počeo pucati. Neki svjedoci kažu da ih je bilo više, ali vlasti to nisu još potvrdile. Drugi svjedoci tvrde da je napadač bio prerušen u Djeda Mraza, ali tu je informaciju opovrgnuo turski premijer Binal Yildirim. Pojavile su se i glasine da je napadač govorio arapski, ali policija ni to zasad nije potvrdila. Napadač je iskoristio paniku, odbacio oružje koje je policija našla i izgubio se u noći. 

Vlasti su medijima zabranile objavljivanje videosnimki i fotografija poprišta napada, uz obrazloženje da je to zato kako se ne bi ometala istraga. 

Neki turski mediji u nedjelju su objavili telefonski intervju s Mehmetom Koçarslanom, vlasnikom kluba Reina. Rekao je da ga je prije 10-ak dana američka tajna služba upozorila kako bi njegov klub mogao biti cilj terorističkog atentata. Zato je i zamolio da pred klubom bude raspoređen naoružani policajac. No, nakon objave intervjua Mehmet je porekao izjavu i rekao kako su mediji krivo shvatili njegove riječi. 

Cilj terorista bili su Istanbulci koji su Novu godinu dočekivali na zapadnjački način: alkohol je tekao u potocima, dvorana je bila ukrašena girlandama, figurama Djeda Mraza te božićnim i novogodišnjim ukrasima, a takav dekor pripada kršćanskom zapadu. 
Za kozmopolitski Istanbul to nije ništa neobično. Mnoge muslimanske obitelji ondje kite novogodišnje drvce, a lik Djeda Mraza može se vidjeti i u privatnim stanovima i u trgovačkim centrima. No, ove godine provladini mediji objavili su rat novogodišnjem slavlju. Tako su novine Milli Gazette, bliske islamokonzervativcima, i čiji je logotip minaret džamije sultana Ahmeda, objavile veliki uvodnik pod naslovom „Ne slavite Novu godinu!“. Novogodišnje slavlje opisano je kao noć pijančevanja, kocke i razvrata, uglavnom kao nešto što je izrazito u suprotnosti s islamskom tradicijom. Ukratko, dobar musliman ne smije slaviti Novu godinu jer je to običaj kršćana, smrtnih neprijatelja i krvnika islama. Zato su u prvi trenutak neki analitičari upozorili kako je atentat možda djelo neke islamske ekstremističke vjerske organizacije koja je klub napala kao simbol nevjerničkog kršćanskog Zapada. 

Turske i američke tajne službe otpočetka su smatrale da se radi o napadaču povezanom s ID-om. Murat Karayilan, jedan od čelnika zabranjene Radničke stranke Kurdistana (PKK), u nedjelju izjavio da kurdske snage nemaju nikakve veze s napadom na noćni klub. 

Od ljeta 2015. Tursku trese serija atentata. Bilo ih je više od 50, poginulo je više od 300 ljudi. Zemlja je suočena s dvije glavne terorističke opasnosti: jedna su kurdski separatisti pod okriljem PKK koji od 1984. vode oružanu borbu protiv Ankare, a druga su pripadnici i simpatizeri ID-a koji djeluje u Siriji i Iraku. No, u izvođenju terorističkih napada te se dvije skupine bitno razlikuju. 

Kurdski separatisti terorističke napade koncentriraju na jugo-istok zemlje, ondje gdje živi kurdska manjina, odnosno na teritorij koji prema tumačenju terorista čini dio budućeg autonomnog ili neovisnog Kurdistana. Napadi su ponajprije usmjereni na turske snage sigurnosti (policajci, vojnici), službene zgrade i sve što predstavlja ili simbolizira tursku centralnu vlast. Kao središte države, Ankara im je najvažnije odredište za izvođenje napada. 

Atentati tzv. Islamske države više su usmjereni na veće urbane cjeline, kao što su npr. Istanbul i Ankara i cilj im je izazvati što više žrtava, posebno među stranim turistima. 

U Turskoj ID izvodi i atentate protiv Kurda i tako im se osvećuje za njihovo sudjelovanje u protuterorističkoj koaliciji u Siriji i Iraku koja se bori protiv džihadista ID-a. 

Načelno, ID dosad nikada nije otvoreno preuzimao odgovornost za atentate u Turskoj ne želeći otvoreni rat s Turskom koja joj je jedina kopnena veza sa svijetom. Njome dolaze i odlaze borci, služi im kao zaklon za predah, mjesto za liječenje ozlijeđenih boraca, za dopremu oružja i streljiva i, što je posebno važno, kao izlaz u slučaju izvlačenja iz Sirije i Iraka. Turska je dugo vremena Kurde smatrala glavnom opasnošću, a na tzv. Islamsku državu je više-manje žmirila. Naime, glavni je cilj turske politike rušenje Bashara al-Assada, a manje je važno tko će to obaviti. Samozvani je kalifat, uz prešutnu potporu Ankare, u Tursku izvozio naftu i benzin iz osvojenih sirijskih naftnih polja i rafinerija. Nakon savezničkih napada na naftna postrojenja, ali i diplomatskog pritiska NATO-a, trgovina opljačkanom naftom praktički je prekinuta. 

Teroristički napad na noćni klub Reina dogodio se četiri mjeseca nakon što je na sjeveru zemlje turska vojska pokrenula veliku vojnu operaciju istjerivanja ID-a i kurdskih milicija. U posljednje vrijeme Turska u Siriji izravno vojno pomaže takozvane Sirijske demokratske snage koje se bore protiv džihadista ID-a, pa je atentat vjerojatno osveta za velike gubitke koje su džihadisti doživjeli u tursko-sirijskoj združenoj vojnoj operaciji. 

S obzirom na stanje u Siriji, ali i unutarnju napetost u Turskoj, novogodišnji atentat u Istanbulu vjerojatno neće biti jedini teroristički čin koji će ove godine pogoditi Tursku. 

*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a