Povećalo Damira Matkovića: Sarkozy ispao iz predsjedničke utrke

Suprotno predizbornim anketama koje su redom tvrdila da bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy (61) sigurno ulazi u drugi krug, on je ispao već u prvom krugu predizbora za kandidata konzervativaca na predsjedničkim izborima koji će se održati u travnju 2017.

Francuska desnica (konzervativci) i desni centar prvi su puta za izbor svog kandidata na predsjedničkim izborima primijenili model predizbora. Potpuno neočekivano uvjerljivu pobjedu zabilježio je bivši Sarkozyjev premijer François Fillon (62), a s njim će se u drugom krugu odmjeriti bivši premijer i ministar vanjskih poslova, vječni gradonačelnik Bordeauxa Alain Juppé (71).

Pobjedu Fillona jedina je predvidjela agencija Ipsos. U anketi objavljenoj dan uoči izbora Ipsos je Fillonu dao 30% glasova, a Sarkozyju i Juppéu svakome po 29%. Sve su druge anketne agencije pogriješile.

Odaziv je bio neobično velik. Na birališta je izašlo više od 4 milijuna birača. Na predizborima Socijalističke stranke 2011. glasovalo je 2,6 milijuna birača.

Privremeni rezultati: 
François Fillon  44,2%,
Alain Juppé  28,4%
Nicolas Sarkozy  20,7%

Ostala 4 kandidata osvojila su od 0,3% do 2,5% glasova. Budući da niti jedan od 7 kandidata nije osvojio apsolutnu većinu, u nedjelju 27. listopada 2016. bit će održan drugi krug.

Ovi se predizbori u Francuskoj, ali u i svijetu prate s velikom pozornošću jer će pobjednik veoma vjerojatno biti sljedeći predsjednik Republike.

Ljevica još nema kandidata. François Hollande još nije objavio hoće li se kandidirati za drugi mandat, ali katastrofalno niska potpora javnosti, on je najnepopularniji predsjednik u povijesti V. republike, mogla bi ga potaknuti da odustane. Još nije izvjesno tko bi ga zamijenio. Možda sadašnji premijer Manuel Valls koji zasad o takvoj mogućnosti šuti kao zaliven. Na ljevici trenutačno najveću potporu uživa ljevičarski populist Jean-Luc Mélenchon (65). Izglede za pobjedu ima i ekstremna desničarka Marine Le Pen (48) čijoj stranci Front National (FN) sa svakim izborima raste popularnost. Na predsjedničkim izborima 2012. Marine Le Pen je u prvom krugu sa 17,9% glasova bila treća iza Nicolasa Sarkozyija i Françoisa Hollanda. Njezin otac, utemeljitelj FN-a Jean-Marie Le Pen, uspio je 2002. sa 16,86% glasova prestići kandidata ljevice Lionela Jospina i ući u drugi predsjedničkih izbora krug, ali ga je na kraju Jacques Chirac pobijedio s 82% osvojenih glasova. Bila je to najuvjerljivija izborna pobjeda u povijesti V. republike.

Nicolas Sarkozy u predizbore je ušao s velikom nadom da će se 2017. vratiti u Elizejsku palaču. Uvjeren da je odlično obavljao predsjednički posao, previdio je banalnu činjenicu da većina Francuza, pa ni oni skloni desnici, tako ne misle. Neki analitičari smatraju da je Sarkozyju ozbiljno naštetio veliki odaziv birača, jer su mnogi izašli samo zato da bi glasali protiv Sarkozyja.

Od 6 ostalih protukandidata najvećim rivalom smatrao je Alaina Juppéa s kojim je inače već dugo u političkoj i osobnoj svađi. Optuživao je Juppéa za nelojalnost i kompromis s ljevicom samo da pobijedi na predizborima. Zamjerio mu je i poziv „razočaranim hollandistima“ da sudjeluju u predizborima i, naravno, glasaju za njega. Sarkozy tvrdi da veliki odaziv glasača ljevice na predizborima desnice zapravo ruši njihovu vjerodostojnost. Ipak, priznao je poraz , najavio da će se ubuduće više posvetiti privatnom nego političkom životu, i svojim pristašama preporučio da glasaju za Fillona.

François Fillon je jedan od rijetkih francuskih političara koji zagovara neoliberalizam, a ne krije ni to da mu je politički uzor Margaret Thatcher. U predizbornoj kampanji je naglašavao da je Francuska bankrotirala i da joj treba novi početak: red, rad i znoj. On bi ukinuo obavezni radni tjedan od 35 sati broj radnih sati prepustio pregovorima poslodavaca i radnika, uz maksimum od 48 radnih sati na tjedan. Predlaže lakše otpuštanje radnika, postupno smanjivanje naknade za nezaposlenost, smanjenje državne administracije za 500.000 službenika, smanjenje državne potrošnje za 100 milijardi eura tijekom 5 godina. Želi ukinuti embargo Rusiji i ojačati veze s Iranom.

Posebnost je francuskih predizbora desnice da je na njima mogao sudjelovati tko želi, a ne samo članovi i simpatizeri Republikanaca i srodnih joj stranaka. Jedini je uvjet bio da su birači već upisani u birački spisak i da prije glasanja potpišu povelju da se slažu s republikanskim vrijednostima desnice i centra. Kada istekne zakonski rok za žalbe ti će potpisi biti uništeni u nazočnosti sudskog poslužitelja i predstavnika Visokog izbornog povjerenstva.

Još nema konačnih brojaka, ali ovi su predizbori stajali između 6 i 9 milijuna eura. Kako bi se podmirio dio troškova svaki je birač prije glasanja morao platiti 2 eura (tako će biti i u drugom krugu). Zabilježi li se manjak, razliku će nadoknaditi Republikanska stranka. Bude li viška, on će biti namijenjen pobjedniku predizbora za njegovu predsjedničku kampanju. Stranka nije financirala kandidate, niti će im nadoknaditi troškove. Oni su svoje kampanju financirali novcem koji su prikupili od donacija.

Prema anketi koju je prije nekoliko dana objavio Ipsos, da se ovog tjedna u Francuskoj održavaju predsjednički izbori, u drugi krug bi ušli Marine Le Pen (29%), Nicolas Sarkozy (21%) i ljevičar Jean-Luc Mélenchon. (U anketi nije bilo Alaina Juppéa!)

Marine Le Pen (48) šefica krajnje desničarskog Narodnog fronta u anketama redovito dobiva 25% do 28% glasova. Francuski premijer, socijalist Manuel Valls, za kojega mnogi očekuju i tvrde da bi bio najbolji kandidat ljevice nakon nepopularnog Françoisa Hollandea, nedavno je izjavio da pobjeda Marin Le Pen nije isključena, ako u drugi krug ne uđe kandidat ljevice. Valls je međutim upozorio da je Trump, usprkos zabrinjavajućim porukama i prijedlozima ipak bio kandidat tradicionalne, velike stranke, a ne neke krajnje desničarske.

Marin Le Pen je 2011. na čelu FN zamijenila oca koji je 1972. stranku i osnovao. Ublažila je retoriku i usmjerila se k radništvu koje su napustile tradicionalne velike stranke, degolisti i socijalisti. Na stranačkim plakatima nema više ni logotipa stranke s plamenom, ni imena stranke, pa čak ni njezinog prezimena. Samo Bleu Marine (mornarskoplava boja). Šefica FN rođena je kao Marion Anne Perrine Le Pen, a ime Marine počela je koristiti u studentskim danima, kada je i počeo njezin politički angažman u očevom FN-u. Inače, u Francuskoj je žensko ime Marine veoma rijetko, i počelo se koristiti tek oko 1960.

Nakon američkih izbora, u intervjuu BBC-u, izjavila je da bi, postane li predsjednica, ona, Donald Trump i Vladimir Putin mogli mnogo učiniti za stabilnost i mir u svijetu. A upravo se toga boje njezini politički protivnici. Marine u Elizejskoj palači bio bi veći šok nego Donald Trump u Bijeloj kući. Da se to ne dogodi mnogi na desnici smatraju da njihov kandidat treba biti François Fillon jer on u drugom krugu predsjedničkih izbora lakše može pobijediti Marine Le Pen nego Alain Juppé kojem zamjeraju politiku koja je previše sklona centristima.

*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a