Švicarski dnevnik Dragana Nikolića: Andermatt

U čarima Andermatta i okolice uživali su Petrarca, Dickens i Sir Conan Doyle, Goethe i Wagner, Von Humboldt, engleska kraljica Victoria i Winston Churchill, Sean Connery i Elvis Presley. Danas u željezničku postaju u središtu grada svakoga ljeta Glacier Express dovede 50 tisuća kineskih turista. Pitomi alpski krajolik polako se suočava s nezaustavljivom globalizacijom ljeti, ali želi i veliki turistički iskorak zimi...



Vrijeme doista radi za Andermatt (odlična geografska pozicija između dvaju aerodroma - 70-tak minuta automobilom od Zuericha, dva sata od Milana), razvikani St. Moritz i Zermatt uskoro bi mogli dobiti opasnu konkurenciju. U okolici grada nalazi se najveće skijaško područje u središnjoj Švicarskoj (1400 metara nadmorske visine), već sada dobri skijaši na planini Gemsstock dnevno mogu na skijama prijeći i do 10 kilometara (uz postojeći turistički kompleks bit će izgrađen i novi skijaški resort, najveći u središnjoj Švicarskoj - 2020. u funkciji će biti nova skijaška arena te ukupno 120 kilometara skijaških staza). Područje Andermatta jedno je i od tri najbolja mjesta za free riding u Švicarskoj (vertikale visoke kilometar i pol)... 

Grad se smjestio na najkraćem putu između juga i sjevera Alpa, ne čudi što je četvrtina ovdašnjih gena talijanska (dok u Zuerichu nisu ni znali što je riža, zaslugom Talijana u Andermattu su u njoj uvelike uživali). Oduvijek je Andermatt bio prometno čvorište europskoga značaja. Vjeruje se kako je ovdašnji tunel, izgrađen 1702., najstariji prometni tunel na kontinentu (dug je 60 metara, širok tri). Prolazi uz kanjon Schöllenen, koji je zbog nepovoljnih vremenskih prilika na ovome području bio noćna mora još za rimske legionare (praznovjerni Rimljani, koji su za loše vremenske prilike uvijek okrivljavali demona, dolazili su ovamo samo kada su morali, s malim postrojbama, na kratka razdoblja).