Prljavi novac, sveprisutan problem

Prema naslovu biste najvjerojatnije zaključili da ću pisati o Hrvatskoj, no na Vaše – i moje – iznenađenje, s tim problemčićem se bori i Njemačka. I to u mnogo većem razmjeru nego što se do sad smatralo.

Upravo te sumnje njemačkog Ministarstva financija potvrdilo je nedavno objavljeno istraživanje Sveučilišta Halle-Wittenberg. Najalarmantniji podatak: godišnje se u Njemačkoj opere 100 milijardi eura! To je dvostruko više od iznosa od kojeg se do sad polazilo.

Sivo područje: nefinancijski sektor

Pritom se radi prvenstveno o slučajevima nefinancijskog sektora – primjerice, u trgovini nekretninama, građevinarstvu, igrama na sreću, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, prodaji automobila, jahti i čamaca, pa čak i trgovini umjetninama i nakitom.

Procjenjuje se da godišnje 15 do 28 tisuća slučajeva pranja novca ostane neotkriveno. Velik dio tog ilegalnog novca dolazi iz inozemstva jer je Njemačka kao jedna od najvećih gospodarskih sila u Europi i šire vrlo atraktivna lokacija za pranje novca.

Standardom protiv pranja

Za kontrolu transakcija u njemačkom financijskom sektoru, tj. u bankama i kreditnim institutima, zadužen je ured koji djeluje na saveznoj razini, no za nefinancijski sektor zadužena je svaka savezna država pojedinačno. To bi značilo da je potrebna izrada mjera kojima bi se takoreći uveo standard u borbi protiv pranja novca u svakoj saveznoj državi.

Već prvi prijedlog Sveučilišta koje je izradilo spomenuto istraživanje izazvao je mnogo reakcija: plaćanje gotovine trebalo bi se ograničiti na iznos između dvije i pet tisuća eura. Također se predlaže pojačana edukacija u raznim poduzećima i udruženjima nefinancijskog sektora kako bi se povećala svijest i potaknulo što više prijava sumnjivih slučajeva.

Hrvatska Pandorina kutija

U razdoblju od 2004. do 2012. u Hrvatskoj je izdano 30 naloga za blokadu sumnjivih transakcija. Prekretnica je uslijedila u 2013. godini kadaih je izdano čak 46. Pojačane aktivnosti u borbi protiv pranja novca nastavile su se i u 2014. godini – zbog sumnje u pranje novca i financiranje terorizma Ured za sprječavanje pranja novca pokrenuo je 444 predmeta, a više od polovice proslijeđeno je nadležnim tijelima. Rezultat: Ured je bankama izdao 32 naloga za blokadu sumnjivih transakcija u vrijednosti od 21,1 milijuna kuna, dakle nešto manje od 3 milijuna eura.
Malo je vjerojatno da je došlo do tako naglog porasta slučajeva pranja novca u našoj zemlji – nego su institucije počele bolje raditi svoj posao. No, kako pokazuju izvješća, dosad su se u velikoj većini slučajeva otkrile sumnjive transakcije prvenstveno u bankarskom sektoru. Poučeni njemačkim iskustvom, vrijeme je da krenemo korak dalje i zapitamo se krije li se Pandorina kutija u nefinancijskom sektoru.

-----------------------
Otkrivanje novih i zanimljivih mjesta, ljudi i događaja veseli me, a još više me veseli kad ta otkrića mogu podijeliti s drugima - upravo tomu služi ovaj blog. Pri tome, kao jedna od Njemica u međunarodnom programu Hrvatskog radija Glas Hrvatske, posebno želim približiti našu zemlju sa svim njezinim zanimljivostima njemačkim govornim područjima. Stoga na stranicama Glasa Hrvatske možete pronaći njemačku verziju bloga.

*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a