Povećalo Damira Matkovića: Tvrđava Europa

Nakon što se članice EU mjesecima nisu uspjele međusobno dogovoriti o zajedničkoj politici u rješavanju krize, odlučile su se za politiku zatvorenih vrata, a ključ su predale Turskoj.

Tako Turska, koju Merkel s ovakvim autoritarnim i sve manje laičkim režimom ne želi u članstvu EU, postaje ključna zemlja za opstanak EU! Uzalud je 28 glasova, sada treba i onaj 29., odlučujući, glas Turske.

Na summitu Europe i Turske održanom u Bruxellesu 7. ožujka načelno je dogovoreno da se prešutno zatvori tzv. Balkanska ruta te da se svi ilegalni migranti bez valjanih isprava i Schengenske vize vrate u izbjegličke logore u Turskoj. Za svakog ilegalca vraćenog u Tursku, EU se obvezala iz logora uzeti 1 Sirijca koji je uredno podnio molbu za azil.

Ovo načelo trampe već je izazvalo brojne primjedbe kako je riječ o izravnom kršenju svih međunarodnih konvencija o zaštiti izbjeglica, pa i vlastitih direktiva EU. Kakva je to politika da se u zamjenu za političke i financijske ustupke s ljudima postupa kao s poštanskim paketima?

U početku krize Europa je imala ambicija da izbjeglički teret koji je pao na Italiju i Grčku ravnopravno rasporedi. Usvojene su kvote izbjeglica koje je svaka članica dužna prihvatiti. Izračunate su sukladno gospodarskoj i receptivnoj moći svake članice, ali kada su neke države, posebno u Istočnoj Europi, kategorički odbile primjenu kvota, plan se raspao. Europa ga nije mogla provesti i odlučila se za politiku zatvaranje vrata. Treba podsjetiti da je u rujnu 2015. EU dogovorila relokalizaciju 160.000 migranata, a do sada ih je u druge zemlje premješteno manje od 1.000!

Na poticaj kancelarke Merkel plan je promijenjen pa sada sve migrante koji su ilegalno stigli na grčke otoke EU želi vratiti u Tursku, u kampove pod nadzorom UN-a. Troškove repatrijacije preuzet će EU, ali provedba u najvećoj mjeri ovisi o suradnji Turske!

Svjesna svoje važnosti u rješavanju migrantske krize, Ankara je Uniji ultimativno postavila i dodatne zahtjeve.

Europljani su u studenome 2015. Turskoj ponudili 3 milijarde eura samo da sirijske izbjeglice zadrži u izbjegličkim logorima kod sebe. U Turskoj inače sada boravi 2,7 milijuna sirijskih izbjeglica. Turska je pristala, ali traži dodatne 3 milijarde eura koje bi joj EU trebala isplatiti do kraja 2018. Traži i da EU do lipnja ukine vize za turske državljane te da se ubrzaju pregovori o turskom članstvu u EU. Nakon prvog pokušaja dogovora s Turskom u studenome, u prosincu 2015. otvoreno je poglavlje 17 (ekonomska i monetarna politika). To je 15. otvoreno poglavlje od početka pregovora 2005.

Nasuprot razjedinjene Europe, Turska je uspjela isposlovati važne ustupke za svoju pomoć u zaustavljanju migrantskog vala. Ipak, ukidanje viza EU je uvjetovala „listom zadaća“ (72 kriterija) među kojima su upravljanje migrantskom krizom i uvođenje biometrijskih putovnica.

EU ne može pojačati diplomatski pritisak na Tursku zbog sve autoritarnijeg režima i gušenja slobode medija jer je svjesna da Turska u izbjegličkim logorima ima 2,7 milijuna izbjeglica koje vrlo lako može pustiti bude li joj Europa previše dijelila lekcije.

Pojedinosti o provedbi sporazuma trebale bi biti definirane na novom summitu EU / Turska koji će se u četvrtak i petak (17. i 18.03.) održati u Bruxellesu.

U međuvremenu iz Turske u Grčku i dalje tjedno stiže 15.000 do 20.000 migranata.

Berlin se boji da bi gomilanje migranata u Grčkoj, a koji sada ne mogu dalje Balkanskom rutom, moglo poremetiti provedbu plana štednje dogovoren s vjerovnicima. Ako se bavi migrantima, a druge joj nema dok europski partneri ne preuzmu svoj dio posla, Tsiprasova se vlada ne može istodobno baviti i financijskim spašavanjem zemlje.

Merkel želi Sirijcima i drugim ekonomskim migrantima poslati jasnu poruku: ničem ne služi riskirati život i prelaziti Sredozemlje. Bolje je i sigurnije u Turskoj čekati bilo kraj rata, bilo početak funkcioniranja „humanitarnog koridora“  koji bi onima koji ispunjavaju uvjete omogućio da izravne, bez posredovanja krijumčara ljudi, iz izbjegličkog logora stignu u Europu.

Problem je što takva poruka izbjeglicama ne znači ništa. Hajdete vi objasnite Afganistancu da je EU promijenila pravila igre i da od sada traži striktno poštivanje procedure. Pa ondje je 60% nepismenih. Oni su samo čuli da u Europi teku med i mlijeko i ne postoji način koji bi ih razuvjerio u tom pučkom vjerovanju.

Kao novinar plovio sam na teretnom brodu u čijoj su posadi najbrojniji bili Filipinci, koji inače čine 40% svih svjetskih mornara na trgovačkim brodovima. Za Hrvatsku, naravno, nikad nisu čuli, ali kada sam im rekao da je to država u Europi, njihovo je prvo pitanje bilo jesam li bogat? Kada sam odgovorio da nisam, njima je to bilo strašno čudno. Kako? Europljanin, a nije bogat? To je nemoguće! Mora da sam ja neki strašni lažljivac. I uvjerite vi te ljude da je u Europi velika nezaposlenost i da je teško pronaći posao.

U zatvaranju Balkanske rute, koje službeno nije zatvaranje, ključnu ulogu imala je Austrija, dosad najvjernija saveznica Njemačke u migrantskoj krizi. U strahu da Njemačka ipak ne zatvori granicu za migrante, Austrija je odlučila drastično ograničiti broj migranata koje prima. Ne obavijestivši ni EU, ni Grčku, ni Njemačku, Austrija je sazvala neformalni sastanak 9 zemalja koje čine balkansku rutu (Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija) s nedvojbenim ciljem da se izolira Grčka, odnosno dogovoriti kako migrante zadržati unutar grčkih granica što je duže moguće. Kao da EU ni ne postoji. Grčka je reagirala tako da je povukla svog veleposlanika iz Beča. Toliko o europskoj solidarnosti.

Rezultat je da je oko 14.000 migranata zaglavilo u Idomeniju na grčko-makedonskoj granici, gdje preživljavaju u nehigijenskim uvjetima, bez dovoljno hrane, lijekova i elementarnih potrepština.

U Mađarskoj Viktor Orban želi organizirati nacionalni referendum o prihvatu nekoliko stotina izbjeglica jer kaže da je riječ o očuvanju kulturnog, etničkog i vjerskog profila Mađarske. Uz to, prijeti i vetom na svaku odluku EU da Turska nastavi slati u Europu sirijske izbjeglice, pa imali oni i sve potrebne dokumente. David Cameron kaže da Ujedinjeno kraljevstvo neće sudjelovati u nikakvom zajedničkom EU planu za migrante.

Paradoksalno je da će primjena sporazuma EU / Turska otežati dolazak sirijskim migrantima koji su, objektivno, u najtežem položaju, njihova je domovina temeljito razrušena, a da neće utjecati na migrantski val preko Sredozemlja.

Od početka godine pa do 10. ožujka iz Libije je preko Sredozemlja u Europu stiglo 150.000 ilegalnih migranata, najvećim dijelom u potrazi za boljim životom, a ne zato što su im ugrožena temeljna ljudska prava. Ali dok o sirijskim migrantima može pregovarati s Turskom, s kim to Europa može pregovarati u Africi? Libija je u potpunom rasulu, a afričke zemlje readmisija apsolutno ne zanima, jer emigranti, pa i oni ilegalni, ipak šalju neki novac kući. Zašto ga onda primiti natrag? Inače, u Etiopiji je mjesečna plaća radnika oko 40 dolara (270 kuna).

Ako se zaista i zatvori Balkanska ruta, sigurno je da migranti neće odustati! Novi put mogao bi ih preko Grčke i Albanije voditi u Italiju. Od juga Albanije do talijanske obale ima samo 90 km (55 nm), pa se vlasti u južnoj talijanskoj pokrajini Apuliji već pripremaju za mogući dolazak novog migrantskog vala.