Moderne političke kampanje

Neki dan, vozeći se tramvajem, slučajno sam čula razgovor dvoje mladih. Oboje su imali više od trideset godina. Jedan od njih govorio je kako nikada nije glasovao, i tvrdio je kako nikada i neće sudjelovati na izborima jer, kako kaže, svi su političari isti i nema nade u bolje hrvatsko sutra.


Morala sam se jako suzdržati da ne bih upala u razgovor. Smatram da je sudjelovanje na izborima naše je građansko pravo, ali i obaveza, te sve dok takav stav nije općeprihvaćen, bojim se ne može biti nade u bolje sutra.


Između povijesti i budućnosti
Slušajući izjave koje su obilježile kampanju za ove parlamentarne izbore, i meni se zgadila politika. Umjesto da su se političari bavili izvornim programima, većinom smo bili prisiljeni slušati optužbe osobnog karaktera, niske udarce, stalno vraćanje na povijesne događaje. Kao da će povijest  mijenjati našu budućnost...


Takve kampanje samo još više udaljavaju od politike one koji čine tu istu našu budućnost. Kako u Hrvatskoj, za razliku od Argentine, glasovanje nije obavezno, mnogi uopće ne izlaze na izbore, i takvu nezainteresiranost smatram odrazom demokratske nezrelosti. Pogotovo što si svi daju za pravo komentirati i žaliti se na vlast.

Rekordan broj nevažećih
S druge strane još su zanimljiviji oni koji izađu na izbore, ali se potrude svoj listić učiniti nevažećim. Potruditi se i doći na biračko mjesto, a onda ipak samo poništiti vlastiti glas… Pa čemu onda uopće ići? Neki tvrde kako na taj način glasači pokazuju nezadovoljstvo političkim opcijama.


Na zadnjim predsjedničkim izborima zabilježen je rekordan broj nevažećih listića. U odnosu na prvi krug u kojem je evidentiran 27.791 takav listić (1,56 posto), u drugom krugu taj se broj povećao za više nego dvostruko i iznosio je 60.728 (2,69 posto). Usporedbe radi, 25. listopada u Argentini je održan prvi krug predsjedničkih izbora, a odazvalo se više od 80 posto glasača, dok je broj nevažećih glasova bio veći od  tri posto. Dva su kandidata prošla u drugi krug s minimalnom razlikom od 2,5 posto glasova i oni će odmjeriti snage u drugom krugu 22. studenog.



Društvene mreže ubiru glasače

Kako u Argentini, tako i u Hrvatskoj, kampanje se sve aktivnije odvijaju i na društvenim mrežama. Razne poruke, šale i optužbe vrtjele su se u našem virtualnom svijetu. Društvene mreže bile su centar rasprava i informacija: u Argentini je na Facebooku bilo više od 102 milijuna političkih interakcija od početka kampanje. Facebook je za potrebe argentinskih izbora izradio aplikaciju "Megafon". Tako su Argentinci na svojim korisničkim računima imali gumb ˝Glasovao sam˝ kojim bi obavijestili prijatelje da su ispunili građansku dužnost. Na dan izbora svaki je korisnik dobio podsjetnik koji je glasio: "Danas je dan izbora"; usto, preko podsjetnika moglo se pristupiti stranici Državnog izbornog povjerenstva te provjeriti glasačko mjesto.


Megafon  je već korišten tijekom izbora u SAD-u, Indiju, Brazilu i Kanadi. Za izbore u Hrvatskoj aplikacija nije bila omogućena. Neki argentinski stručnjaci tvrde da je ta društvena mreža imala velik utjecaj na odličan postotak izlaznosti. Stoga, eto ideje: možda bi ˝Megafon˝ mogao poticati i mlade u Hrvatskoj na veću demokratsku angažiranost.

_____________________________________________________________________________________

Drukčiji pogled na svakodnevne događaje. Dvije trećine života Mariana Cámpera provela je u Buenos Airesu, a kako je dio argentinskoga mentaliteta pozitivan odnos prema životu, tako i ona na događaje u Hrvatskoj pokušava gledati sa svjetlije strane i povlačiti paralele sa situacijom u Argentini. Budući da radi u španjolskoj redakciji Međunarodnog programa Hrvatskoga radija – na Glasu Hrvatske, ima priliku upoznati španjolsko govorno područje s događajima u Hrvatskoj preko španjolske verzije ovoga bloga.



*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a