Damir Matković: Hrvatski izbori i inozemni mediji

Parlamentarni izbori u Mianmaru (nekadašnjoj Burmi) inozemnim su medijima bili daleko zanimljiviji od onih u Hrvatskoj. Svi redom opširno su izvještavali o Mianmaru, gdje su se u isto vrijeme održavali prvi koliko-toliko slobodni izbori posljednjih četvrt stoljeća, i to uz sudjelovanje legendarne oporbene čelnice i dobitnice Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi (70 g).

Zbog stanja u Mianmaru, zbog onog što se ondje događa posljednjih godina nakon gotovo pola stoljeća diktature vojne hunte, ali i zbog geostrateškog položaja, prostora na kojem se prelamaju interesi velikih sila; Rusije, Kine, i Zapada, Mianmar je svjetskim medijima daleko zanimljivija tema nego Hrvatska.

Kada je riječ o našim parlamentarnim izborima, moglo bi se reći da se potvrdilo ono što podsvjesno znamo, ali nam to baš nije drago čuti: Hrvatska je u Europskoj uniji demografski i gospodarski patuljak, pa je tako i politički patuljak.

Samo po sebi to nije ni loše ni dobro, nego je jednostavno činjenica, ma što god mi o sebi mislili. Hrvatska zapravo ni o čemu u svijetu i Europi ne odlučuje, pa je, gledano iz Londona, Pariza ili Amsterdama, svejedno tko u njoj ima vlast, ljevica ili desnica. Za strane medije ovdje nema nekog posebno zanimljivog događanja. Jesu li Milanović ili Karamarko i njihove stranke neki čimbenik u političkom životu Unije?

Ali za Uniju je silno važno hoće li u Francuskoj vlast, ili predsjednički položaj, osvojiti desničarski Front National. Zato što je Francuska u europskim i svjetskim razmjerima mnogo veća i važnija zemlja od Hrvatske.

Kada se pogleda Unija, vidi se da Hrvatska čini manje od 1 posto stanovništva i manje od 1 posto gospodarstva Europske unije. Ukratko, ona je tek rubni privjesak.

Sa stajališta europske političke matice (mainstream) jedino je važno da se vlasti ne dočepa ili u njoj sudjeluje radikalna, pro-fašistička desnica. A u Hrvatskoj je ekstremna, ksenofobna, radikalno anti-europska desnica potpuno marginalna politička skupina.

Kada je 2000. u Austriji u vladu ušla desničarska i rasistička Austrijska slobodarska stranka (FPÖ) Jörga Haidera, koji je po izbornim rezultatima čak trebao postati i kancelar, ali je to prepustio narodnjacima (ÖVP) Wolfganga Schüssela, EU je Austriji uvela diplomatske sankcije! (Istina, brzo ih je i ukinula.)

Koliko sam uspio vidjeti, većina medija svoja izvješća temelji na agencijskim izvještajima Reutersa i AFP-a. Svi redom podsjećaju da je Hrvatska jedna od najsiromašnijih zemalja EU, da iza Grčke i Španjolske ima treću najveću stopu nezaposlenosti u Uniji (15,4%) i treću najveću stopu nezaposlenosti mladih (41,3%).

Agencija Reuters navodi kako će relativni pobjednik, desni HDZ imati problema u dostizanju parlamentarne većine koja bi omogućila stabilnu vladu, pa ne isključuje ni mogućnost da se SDP pokaže uspješnijim u pregovorima s potencijalnim partnerima i tako zadrži vlast.

Najčitaniji francuski dnevni list, Le Figaro, ključ (relativne) pobjede desne koalicije vidi u predsjednici Republike Kolindi Grabar-Kitarović. Njezina pobjeda na predsjedničkim izborima desnoj je opciji dala vjetar u leđa.

Elitni Le Monde čitatelje podsjeća da Tomislav Karamarko sebe, i svoju stranku HDZ predstavlja kao branitelje "kršćanskih vrijednosti" i da se u kampanji često pozivao na prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, kojeg Le Monde zove "velikim nacionalistom".

U Belgiji, koja i sama uvijek ima problema sa sastavljanjem koalicijske federalne vlade, dva vodeća frankofonska dnevna lista Le Soir (liberali) i La Libre Belgique (demokršćani) nemaju ni retka o izborima u Hrvatskoj.

Turski dnevni list na engleskom jeziku Today's Zaman prenosi skraćeni Reutersov izvještaj. Zaman je najveći turski list, blizak je imamu Fethullahu Güllenu, koji se od duhovnog oca Recepa Tayyipa Erdoğana prometnuo u njegovog najljućeg neprijatelja i sada živi u izbjeglištvu u Americi.

Zanimljivo je da u engleskom tisku (još) nema ni retka o izborima u Hrvatskoj, ali The Independent donosi opsežnu reportažu o izgubljenoj romskoj djevojčici u Velikoj Gorici.

Švicarski frankofonski dnevnik Tribune de Genève podsjeća da usprkos gospodarskim problemima zemlje, dvije najveće političke stranke biračima nisu ponudile uvjerljiv gospodarski program, niti način kako misle smanjiti nabujalu i nedjelotvornu državnu upravu.

Talijanska La Reppublica objašnjava kako ključ za sastavljanje vlade drži nova i dosad nepoznata centristička stranka Most i prognozira da će pregovori oko sastavljanja nove vlade biti dugi i mučni, a ne isključuje ni mogućnost skorih novih izbora.

Portugalski Diário de Noticias posljednju je vijest o Hrvatskoj objavio 1. srpnja 2013. kada je Hrvatska postala punopravna članica EU. A upravo je Portugal tijekom vikenda bio važna tema gotovo svih važnijih europskih medija. Parlamentarni izbori održani početkom listopada (4. listopada) završili su Pirovom pobjedom vladajuće koalicije desnog centra, socijaldemokrata i demokršćana.

Zanimljivo je da ako sada prolistate europske novine, vidjet ćete da se puno piše upravo o Portugalu, gdje su izbori održani prije više od mjesec dana. Relativni pobjednik (38%) bila je koalicija koja je 3 godine nemilosrdno provodila politiku štednje prema receptu dobijenom iz Bruxellesa. Portugal je tako postao prva zemlja od njih pet koje su bile pod tutorstvom „trojke“ (Irska, Grčka, Cipar, Španjolska, Portugal) u kojem su pobijedili oni koji su provodili bolne rezove što su uključivali smanjivanje plaća i mirovina, rast poreza i PDV-a, smanjivanje prava socijalne zaštite. Europska komisija voljela je isticati Portugal kao primjer kako politika štednje ipak daje ploda. Portugal je, naime, počeo izlaziti iz recesije, gospodarstvo ponovno raste, nezaposlenost pada.

Ali vođa desne koalicije, socijaldemokrat José Passos Coelho (U Portugalu su socijaldemokrati stranka desnog centra) nije uspio osigurati natpolovičnu većinu i formirao je manjinsku vladu koja je 26. listopada položila prisegu. Prema portugalskom Ustavu nova vlada ima 10 dana za pripremanje programa. Slijede tri dana parlamentarne rasprave i glasovanje o povjerenju.

Kako je u međuvremenu pro-europska Socijalistička stranka dogovorila koaliciju s anti-europskom Komunističkom strankom i Lijevim blokom, koji je portugalska inačica grčke Syrize, potpuno je izvjesno da vlada neće dobiti povjerenje parlamenta i da će Portugal u travnju ponovno na izbore.

Europu brine i to što bi uspjeh portugalske ljevice, koja je protiv oštrih mjera štednje, mogao ojačati položaj ljevičarskog Podemosa u susjednoj Španjolskoj, u kojoj se parlamentarni izbori održavaju 20. prosinca.

Mogući uspon radikalne ljevice u Španjolskoj, jednoj od najvećih i gospodarski najsnažnijih članica Unije, dugoročno je mnogo važniji za budućnost EU nego to tko je pobijedio na parlamentarnim izborima u malenoj Hrvatskoj. Stoga je potpuno logično da ovih dana inozemni mediji mnogo veću pozornost posvećuju Portugalu nego Hrvatskoj.