Ugrožava li klimatska promjena francuski ponos – vino?

Francuzi su jako ponosni na tri stvari: da su dobri ljubavnici, sir i vino. No, njihov Sveti Gral, vino, je ugroženo. Konferencija o klimatskim promjenama počinje zaokupljati svaku poru francuskog društva, a globalno zagrijavanje prijeti kvaliteti francuskog vina. Francuzi više nisu europski broj 1 u proizvodnji tog napitka. 

U francuskom nacionalnom narativu vlada imidž da zbog kvalitete svog vina komuniciraju s bogovima. Od svih grčkih bogova, prosječan Francuz vjerojatno najviše štuje Dioniza na nesvjesnoj razini. Svaki Francuz, koji se osjeća istinskim Francuzom, znat će nabrojati barem 10 dobrih vina jer je vitikultura intrinzično vezana za opću kulturu. Kada uđete u francuske knjižare, pored ulaza će vas dočekati barem desetak tomova enciklopedija o vinima. Naprosto, nemoguće je izbjeći tu temu u svakodnevnom životu.

Krajem prošlog tjedna, svoja vrata je otvorio Vinexpo, sajam vina u Bordeauxu. Ne postoji medij koji nije popratio događaj, a dnevne novine nude različite dodatke i vodiče o vinima. Tema klimatskih promjena postaje sve vidljivija, pogotovo jer se konferencija COP21 približava. Francuski poljoprivrednik nema osmijeh na licu kad se priča o klimi, dapače, smrkne im se brk. Klimatske promjene će utjecati i na vino – na kulturu, okus, cijenu, kupažu – konkretno u Francuskoj, to znači da bi se svakodnevnica mogla promijeniti za 500 000 Francuza.

Vino je iznimno važan marketinški alat Francuske – Francuska je poznata po Eiffelovom tornju i vinima. Turističke zajednice koriste marketing koji doprinosi milijarde eura godišnje. Račune im može pomrsiti samo sila prirode. Jedan od najvećih francuskih enologa, Michel Rolland, naglašava da je klimatska promjena uočljiva od početka 2000-ih. Kako objašnjava, znamenita bordoška vina doživljavaju evoluciju jer se vinograd zimi ne ledi, sve je manje kiše, a oluje su sve snažnije i destruktivnije. Posljednjih 30 godina je najtopliji period unazad 1400 godina. Da bi se to spriječilo, potrebno je ograničiti globalno zagrijavanje na maksimalnih 1,5°C-2°C do 2050, a to je cilj COP-a u Parizu. Burgogne je regija iz koje dolaze najbolja francuska vina. Kad spomenete nekome Bourgogne, odgovor je: „da, da, kako ne bi znao, pa tamo su najbolja vina!“. U odnosu na 1970, meteorolozi su dokazali da su se idealni klimatski uvjeti u toj regiji pomaknuli za 100 km prema sjeveru i 200m u visinu, a predviđena je i velika suša naspram atlantskog zida. Dakle, da bi ostali i dalje tako ponosni na svoje opojne napitke, treba se početi pripremati za budućnost.

Jedna od mogućnosti je da se na dnevnoj bazi vinari brinu o svojim vinogradima, o listovima koji čuvaju temperaturu i da ih sade na višim predjelima kako bi se izbjegla toplina koja dolazi iz zemlje. Druga mogućnost je radikalna, a to je da tradicionalne regije sele na drugu geografsku lokaciju. Ne preostaje im nego da doslovno prate klimu i uvjete i tamo zasade svoje vinograde. No u tom slučaju, što će se dogoditi s apelacijom o porijeklu? Bourgogne, Bordeaux i Champagne su u opasnosti da izgube svoj sjaj, a Francuz svoj ponos.

U skorijoj budućnosti, nemoguće je očekivati da će bordoška kupaža biti uzgajana u regiji Rhône, ali je zato realno za očekivati da znanost unaprijedi vinovu lozu. Znanstvenici u Francuskoj koriste klonove - vinovu lozu koja je nastala umjetnim putem, a učinili su je otpornijom na klimatske uvjete. Institut Inra, koji se bavi vitikulturom, 2012. je na parceli u bordoškoj regiji uspješno posadio 52 različite kupaže koje su potpuno umjetno proizvedene. Ta vinova loza je progresivnija od konvencionalne sorte jer je obogaćena u procesu uzgoja. Prva berba je ove godine, a projekt umjetnog uzgoja će trajati narednih deset godina. Tokom tog vremena, procijenit će se da li je moguće da GMO vino zamjeni biološko vino.

Francuska je izgubila svoj tron europskog proizvođača broj 1 u vinima. Tu je poziciju ove godine preuzela Italija koja izvozi više nego Francuska. Statistički gledano, najveći uzlet u izvozu i proizvodnji vina, doživjela je Slovenija, a u stopu je prati Rumunjska. Slovenija je povećala svoju produkciju vina za 26%, a jedan od faktora je i povoljna klimatska regija. S obzirom da zatopljenje dolazi iz pojasa ekvatora, najveći profit bi mogli imati vinari u Srijemu, Banatu i Bačkoj koji se bave sortnim vinima, ponajviše graševinom, pinotom cabernetom, merlotom i sauvignonom. Trebali bi znati kako iskoristiti ovu klimatsku promjenu u svoju korist jer su se temperature pomaknule. To daje veliki potencijal da se vina s ovog područja nametnu na kartu vrhunskih vina. S pametnim brendingom i marketingom, Jadransko more ne bi bilo jedina atrakcija za turiste.

*Iznesena stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a