Pothranjeni i pretili Hrvati

Sretan nam Svjetski dan zdravlja! Oni koji vole jesti možda ovogodišnji dan zdravlja neće povezati s bolesničkim crnjacima i hipohondrijskim paranojama zato jer je kao temu Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) odredila: Od farme do tanjura, učinimo hranu sigurnom!

Ipak SZO nam dobronamjerno današnje mljackanje kvari upozorenjima o tomu kako je nesigurna hrana uzrok više od 200 bolesti od banalnih proljeva do raka. Nedovoljno termički obrađeno meso, voće i povrće kontaminirano izmetom i pesticidima i nitratima iz umjetnih gnojiva, riba puna žive i drugih biotoksina… samo su neke od varijacija nesigurne hrane. Jedno istraživanje iz 2010. pokazalo je kako je te godine 582 milijuna oboljelo od nesigurne hrane a 351 tisuću umrlo. Najviše je pokosila salmonela 52 tisuće, zatim enteropatogena escherichia coli 37.000 (2011. ona je nakon zaraze svježim povrćem evropskoj poljoprivredi prouzročila štetu od 1,3 milijarde dolara) pa norovirus (35.000). Žrtve su uglavnom u Africi i jugoistočnoj Aziji. 40% tih bolesnika bila su djeca ispod 5 godina starosti.

No to je daleko od naših očiju. Možda nas ipak, budimo realni, više zanima kakvo je naše zdravlje. Jedan je od pokazatelja koliko dugo živimo. Sutra će Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba predstaviti podatke za glavni grad. „Očekivano trajanje života Zagrepčana iznosilo je u 2013. godini 79,1 godina, što je za 3,5 godine dulje nego u 2003. godini kada je iznosilo 75,6 godina“, ohrabruje me Voditeljica Službe za javno zdravstvo u Zavodu dr. Marina Polić-Vižintin.

Stanovnici grada Zagreba najviše umiru od bolesti srca i krvnih žila. Svaki drugi stanovnik umre od neke bolesti iz ove skupine (46%) u kojoj dominira ishemijska bolest srca, zatim cerebrovaskularne bolesti. Svaki treći do četvrti stanovnik umre od raka (30%), gdje dominiraju oni na grlu, bronhima i plućima, debelom crijevu (opet prehrana) te zloćudna novotvorine dojke.

No kako je s našom prehranom i njezinim utjecajem na zdravlje? Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) skupila je 2013. 81 tisuću uzoraka hrane kako bi testirala ostatke pesticida. 45 posto uzoraka sadržavalo je ostatke pesticida a 1,5 posto više od zakonski dozvoljenih količina. U pravilu je hrana iz EU bila manje kontaminirana (eto nam putokaza kod kupovine) a u 1597 uzorkovanja dječje hrane u 92,7 slučajeva nije bilo tragova pesticida. Ovo je istraživanje zahvatilo 685 vrsta pesticida. Iako je EFSA procijenila kako je opasnost od dugotrajnih posljedica na potrošače mala, Greenpeace je upozorio kako je čak četvrtina uzorkovanja pokazala opterećenost s više vrsta pesticida u jednoj namirnici. O utjecaju kombinacije pesticida na zdravlje ne postoje nedvosmisleni rezultati istraživanja. Stručnjaci Greenpeacea stoga su pozvali na uvođenje graničnih vrijednosti za kombinacije pesticida koje se recimo upotrebljavaju na jabukama kao prijelazno razdoblje prema potpunim zabranama. U prilog tomu ide nedavno istraživanje francuske organizacije Générations Futures kojim je otkrivena izloženost trudnica pesticidima koji mogu poremetiti hormonsku ravnotežu. Avaj, tko će pristati na manje prinose i zarade, gdje su potrošači koji će platiti više za eko proizvode bez pesticida, jesti manje ali bolje?

U vezi prehrane kod nas je situacija veoma šarolika. „U školama ima pomaka kroz inicijative da se jede više voća domaćih proizvođača“, izbrifirao me nutricionist Branimir Dolibašić,“ ali nedostaje mnogo stvari, recimo nema komore nutricionista koji bi bili certificirani pomoćnici u određivanju zdravih jelovnika, pogotovo u bolnicama gdje se sprema najjeftinija hrana koja produljuje boravak bolesnika u bolnicama i usporava njihov oporavak. Posebno je znakovito da imamo porast pretilosti kod starijih (46-55%) ali i da se kod djece istovremeno borimo s porastom pretilosti i pothranjenosti onih koji vape za toplim obrokom.

Ako ste zbunjeni dok ovo čitate što jesti pa ste odlučili jesti bilo što… nemojte! Prvo: piramida „zdrave“ prehrane koja visi u mnogim hrvatskim čekaonicama je zastarjela 10 godina. Previše ugljikohidrata u njezinoj bazi vodi u pretilost pa se može reći da je metastaziranje pekarnica u Hrvatskoj povezano sa suvišnim kilogramima. Dolibašić savjetuje da na tanjuru povrće bude centar tanjura a meso prilog. Drugo: sve grickalice i druga pržena hrana na uljima i mastima su izvan svake sumnje štetni. Svi ti loši fiksevi trebaju se i mogu se zamijeniti onim dobrim. Moj su odnedavno jeftine i slatke crvene naranče. Razmišljajmo prije nego što posegnemo za hranom ima li recimo eko oznaku, pomažemo li njezinom konzumacijom malog lokalnog proizvođača i što će ta hrana učiniti našem tijelu. Jer to je jedan od najintimnijih odnosa s našom okolinom a ne samo trpanje i krkanje. Dobar tek!

*iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a