Posljedice neradnih dana

Hrvatska je, prema europskom prosjeku, među zemljama s najviše neradnih dana u godini, čak 14. Ali i Argentina se može pohvaliti s mnogo praznika i blagdana. 2013. bilo ih je čak 19. Ove je godine ta brojka pala na 17. Time se Argentina plasirala među zemlje s najviše neradnih dana, dok aktualni svjetski rekord drže Kolumbijci s 18.

U Hrvatskoj se neradni dani i blagdani obilježavaju, logično, na datume kad i padaju. Procjenjuje se da oko pola milijuna Hrvata redovito spaja blagdane s vikendima, te si tako priušti više dana odmora. Ako praznik pada u utorak ili četvrtak, dodaš dan godišnjeg i dobiješ 4 slobodna dana. I s kojim guštom to radimo kad god možemo!

Namješteni praznici

Dok sam živjela u Argentini, imali smo tek 12 neradnih dana godišnje. Ondje se, međutim, pojedini državni praznici smiju pomicati na način da se “prebace” na petak ili ponedjeljak, kako bi građani imali pravi produženi vikend. Ove godine Argentinci imaju 8 produženih vikenda. Na primjer 12. listopada obilježava se dan kad je Kristofor Kolumbo stigao u Ameriku, ali bez obzira što je ove godine taj datum pao u nedjelju, ponedjeljak je proglašen neradnim kako bi ljudi imali produženi vikend.

Prebacivanjem i dodavanjem službenih neradnih dana u Argentini od zadnjeg tjedna ožujka do prvog tjedna svibnja - tijekom 6 tjedna, samo je jedan tjedan imao 5 radnih dana. U ovoj godini Argentina ima čak 3 vikenda s 4 neradna dana. Primjerice prazniku rada, koji je pao u četvrtak, dodali su neradni petak.

Sve za turizam, ostali neka trpe

Iz Vlade objašnjavaju da se takva spajanja i dodavanje neradnih dana rade zbog poticanja domaćeg turizma i povećanja potrošnje, posebice tijekom razdoblja kad je ekonomski rast manji. Prema službenim podacima, turistički sektor porastao je za 15% tijekom produženih vikenda.

Neke procijene pokazuju da svakim neradnim danom u Argentini država gubi preko 500 milijuna dolara, dok industrija i trgovina trpe najveće gubitke. Također svim tim neradnim danima trebaju se dodati dani kad se održavaju opći štrajkovi, kojih zna biti i nekoliko na godinu. Da i ne spomenem koliko trpi obrazovanje.

Hrvatski slučaj

Prije nekoliko godina iz hrvatske Vlade se moglo čuti kako razmišlja o ukidanju nekoliko neradnih dana, jer - kako su tada zborili - naše gospodarstvo ne može trpjeti taj luksuz. Ali od toga nije bilo ništa. Svaki neradni dan Hrvatsku košta preko 160 milijuna dolara.

No kod nas je spajanje neradnih dana stvar vlastitog izbora i mogućnosti korištenja godišnjeg odmora. Tako financijske štete od dodatnih neradnih dana znatno manje od onih kad vam država zabrani raditi.  Zato za neki sljedeći praznik, koliko god nam bila draga činjenica da ne moramo na posao, možemo se zapitati: vrijedi li taj užitak milijuna koje će država izgubiti?


*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-
Drukčiji pogled na svakodnevne događaje. Dvije trećine života provela sam u Buenos Airesu, a kako je dio argentinskoga mentaliteta pozitivan odnos prema životu, tako i ja na događaje u Hrvatskoj pokušavam gledati sa svjetlije strane i povlačiti paralele sa situacijom u Argentini. Budući da radim u španjolskoj redakciji Međunarodnog programa Hrvatskoga Radija na Glasu Hrvatske, imam priliku upoznati španjolsko govorno područje sa događajima u Hrvatskoj preko španjolske verzije ovoga bloga.