FEKP, sretnih trinaest

Festival europske kratke priče ove godine slavi svoj trinaesti rođendan. Pokrenut je 2002. kao jedan od prvih festivala u Europi posvećenoj toj književnoj formi – i dosad je uspješno prebrodio sve poteškoće s kojima se jedan takav događaj nekako nužno susreće. Ali riječ festival zapravo i ne opisuje najbolje FEKP.

Mreža različitih predstavnika književne scene koji pokazuju kako treba i može izgledati suradnja na tom polju – možda je to najbolji opis zagrebačkog književnog okupljanja koje nikako nisam htjela propustiti. Organizator, Hrvatsko društvo pisaca, zajedno s domaćim nakladnicima, afirmiranim i budućim prevoditeljima te kulturnim institucijama uspio je u cilju: predstavljanju suvremenih hrvatskih pisaca.

Stavljanjem na istu pozornicu sa stranim piscima, uspjeli su ih približiti ne samo domaćoj publici nego svrstati na kartu europske književnosti. Stvorenim kontaktima omogućena su i gostovanja hrvatskih pisaca u Europi, stipendije za pobjednike prevoditeljskih radionica van Hrvatske. Mislim da je festival odavno proširio svoj prvotni cilj – ne predstavlja nego i razvija književnost.


Mali veliki festival


Naravno, nije zaboravljena ni publika, koja kroz gostovanja poznatih međunarodnih i domaćih književnika definitivno dolazi na svoje. Zaljubljenici u kratku priču,  u dobru književnost,  kroz festival autore i njihova djela upoznaju ili doživljavaju u jednoj drukčijoj, intimnoj i prijateljskoj atmosferi. Posebno je slušati omiljene priče u interpretaciji njihovih stvaratelja. Sve to čini ovaj mali festival velikim. I sve to FEKP nudi i ove godine.

Brazil u Europi


Ipak, tu je i jedna novost. Dok su naše nogometne zvijezde otišle put Brazila, brazilske književne snage došle su Hrvatsku - João Anzanello Carrascoza, João Paulo Cuenca i Ana Paula Maia. Prvi put zemlja partner je neeuropska država, čini se pomalo čudnim izborom s obzirom na naslov festivala. Ravnatelj Roman Simić objašnjava da FEKP pojam Europe tumači pomalo drukčije - festival traži i vidi europske utjecaje i van EU-a, van geografskih granica Europe.


Naglašava također da je brazilska književnost posljednjih godina prisutna na relevantnim svjetskim književnim smotrama. U Hrvatskoj smo doživjeli premijeru. Možemo našoj nogometnoj reprezentaciji zaželjeti uspjeh i reakciju publike jednaku onoj koji dobivaju Brazilci u Zagrebu. A sigurno i Šibeniku, gdje festival gostuje 4. i 5.lipnja.

Još barem trinaest


Na događaje prijašnja dva dana nažalost nisam stigla, ali s posebnim veseljem večeras idem na “njemačko-hrvatsku“ večer. Višestruko nagrađivana njemačka autorica hrvatskih korijena Marica Bodrožić, o kojoj sam pisala u jednom od svojih prijašnjih postova, upoznat će publiku sa svojim hvaljenim romanom Balada o zvjezdanom moru. Razgovor s njom moći ćete poslušati sutra u Hrvatima izvan domovine. A ako ste u Zagrebu, FEKP vam još uvijek ima što ponuditi. Ja mu želim još barem trinaest. sretnih izdanja.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -


Otkrivanje novih i zanimljivih mjesta, ljudi i događaja pričinjava mi veliko veselje, a još više me veseli kad ta otkrića mogu podijeliti s drugima – upravo tomu služi ovaj blog. Pri tome, kao jedna od Njemica u međunarodnom programu Hrvatskog radija Glas Hrvatske, posebno želim njemačkim govornim područjima približiti našu zemlju sa svim njezinim zanimljivostima. Stoga na stranicama Glasa Hrvatske možete pronaći  i njemačku verziju bloga.