Tko pjeva, dobro misli

Glazba je neizostavni dio našeg života, zvonka radost, kako nas mame u reklamama hrvatskih medija za koncertne dvorane. Ona dokazano povezuje ljude. Gotovo da ne postoji čovjek koji u njoj ne uživa. Još su stari Grci prepoznali njezin utjecaj na ljudsko raspoloženje. I nije bitno dolazi li s razvikanih pozornica ili iz zabačenih kutaka u koje vas mogu odvesti samo posvećeni poznavatelji.

Aristotel je među prvima teoretizirao utjecaj glazbe na ljude te smatrao da glazba pročišćava dušu. Njegova Politika i Platonova Država naglašavaju etičku ulogu glazbe u društvu i njen snažan utjecaj. Ona hrani našu dušu i može nam promijeniti raspoloženje. Ona je sveprisutna. Na mene najbolje utječe glazba prirode - kad čujem cvrkut ptica, grane koje se njišu, rijeku koja žubori.

Lokalna glazboterapija

Terapija glazbom u današnje doba je jedna od poznatijih alternativnih metoda liječenja. Uporaba glazbe i glazbenih elemenata - zvuka, ritma, melodije i harmonije - kako bi se olakšala i promicala komunikacija, veze, učenje, kretanje, izražavanje, organizaciju kako bi se zadovoljile fizičke, emotivne, mentalne, društvene i kognitivne potrebe.

Zahvaljujući mojoj prijateljici i njezinom prijatelju, proteklog petka sam doživjela neku vrstu šok glazbene terapije. Glavni terapeutski element bili su članovi klape Carolo iz Karlovca. U malom toplom karlovačkom kafiću izveli su repertoar kojim su prisutnim gostima nahranili dušu. Klasične klapske izvedbe poput Ružo Crvena - moja najdraža, ili Croatio iz duše te ljubim razveselile su goste i zadržale ih do ranojutarnjih sati.

Ja, posebna gošća

Kad su čuli da njena frendica iz Argentine voli klapsku pjesmu, odmah su se odazvali na poziv. Ništa nisu prepustili slučaju, pa su čak donijeli i buket cvijeća za posebnu gošću iz Argentine. Ta mi je noć bila za pamćenje. Prvi put u životu sam bila na koncertu posvećenom meni.

Klapsku sam pjesmu otkrila još dok sam živjela u Argentini i plesala u folklornoj skupini Proljeće, a dolaskom u Hrvatsku potpuno je zavoljela. Smatram da su hrvatski ritmovi - bili folklorni ili klapski - uvelike i utjecali na moj dolazak u Hrvatsku. Oni su prepoznatljivi dio hrvatskog identiteta, pogotovo za nas Hrvate raspršene dilijem svijeta. Oni nas drže bliže Domovini.

Klapa B.A. i Valovi

U Buenos Airesu, u sklopu hrvatske zajednice, aktivne su dvije klape: muška klapa B.A. i ženska Valovi. Njihovi su članovi uglavnom potomci Hrvata iz svih krajeva Hrvatske. Brojnim nastupima i sudjelovanjem u zbornih natjecanjima diljem Argentine i susjednih zemalja oduševljavaju tamošnju publiku, koja unatoč nerazumijevanju riječi ostaje zapanjena kvalitetom izvedbe i bogatstvom hrvatske narodne baštine.

Klapa B.A. uspjela je ispuniti svoj davni san da nastupi u Hrvatskoj, dok su Valovi i dalje na tragu njegova ispunjenja. Jako sam se razveselila kad sam prošli tjedan otkrila da se još jedno društvo mladih Hrvata iz Buenos Airesa također upušta u klapske vode. Osnovali su klapsku grupu Klapica.

Tako, danima nakon odličnog provoda s pjesmom i plesom do pet ujutro, uz pravu ekipu za potpuni doživljaj, glazbena terapija i dalje pozitivno djeluje na mene.

                                          ***********************

Drukčiji pogled na svakodnevne događaje. Dvije trećine života provela sam u Buenos Airesu, a kako je dio argentinskoga mentaliteta pozitivan odnos prema životu, tako i ja na događaje u Hrvatskoj pokušavam gledati sa svjetlije strane i povlačiti paralele sa situacijom u Argentini. Budući da radim u španjolskoj redakciji Međunarodnog programa Hrvatskoga Radija – na Glasu Hrvatske, imam priliku upoznati španjolsko govorno područje sa događajima u Hrvatskoj preko španjolske verzije ovoga bloga.