Korupcija, drugi dio

Nisam htjela opet pisati o ovoj temi, ali koliko god sam bježala od nje, odmahivala rukom i slijegala ramenima, ona me uhodila i proganjala s televizijskih vijesti, u novinskim člancima, na kavama s poznanicima, u razgovoru sa suradnicima. Jednostavno ju je nemoguće ignorirati.


Akteri najrecentnijih priča su jedan gradonačelnik, jedna županica i jedan stranački tajnik. Među optužbama: pronevjera novca,  zlouporaba službenog položaja i dužnosti, plagiranje. Znate već, one uobičajene stvari.


Imena nisu bitna


U svemu tome zapravo više nisu bitna imena, stranačke pripadnosti i funkcije. Ta pošast nemilosrdno i sustavno hara političkom scenom zemlje i očito ne poznaje baš nikakve prepreke. Nezgodne li situacije.


Ipak, naši su političari u zadnjem naletu te bolesti pokazali u jednom trenutku njima sasvim nesvojstvenu složnost, htjeli-ne htjeli. Oni koji su do jučer tvrdili da su duboko različiti odjednom imaju zajednički ključni argument: Zašto bi netko od naših odstupio kad nitko od onih drugih to ne čini? I to zbog tamo neke afere. Pa nisu valjda bedasti! Samo da napomenem – zamrzavanje, tj. odstupanje od stranačkih funkcija se ne broji.


O afericama i lavovima


Posebno zanimljiv je i žar kojim svak' svoga štiti. Tada nestaje složnost, upotrebljava se pomno razrađena taktika ublažavanja nastale situacije. Prvi primjer: Odjednom se aferama počinju brojati krvna zrnca, odnosno da citiram: Postoje afere i aferice. Jedan savjet: korištenjem umanjenice ne može se smanjiti ozbiljnost i težina ove riječi. Ali dobar pokušaj.


Drugi primjer, još jedan citat da lakše shvatimo: Ne želi se uveseljavati narod bacanjem glava pred lavove. Zanimljivo nabijanje grižnje savjesti građanima jer, eto, misle da je korupcija nešto jako loše. Kako li se samo narod usuđuje zatražiti moralnu reakciju? Naravno, ovdje se vodi i time da ne treba ljude osuđivati dok im se ne dokaže krivnja, osjetljiva je to stvar. To čvrsto, gotovo nepokolebljivo vjerovanje u presumpciju nevinosti zaista je plemenito, zar ne?


A što je sa zviždačima?


Pitam se samo gdje sav taj senzibilitet i plemenitost nestanu kad je riječ o zašititi zviždača. Ne sjećam se kad sam pročitala da se itko u tolikoj mjeri zauzeo za njih i njihovu dobrobit. Naprotiv, gotovo uvijek se sumnja u njihovu vjerodostojnost, pronalaze im se afere i pokušava ih se diskreditirati na svakojake načine.


Korupcijom do smijeha!


Nećemo očajavati, ima korupcija i jednu pozitivnu stranu – barem nas ponekad zna nasmijati. Godinama se šalimo kako bismo u vijesti trebali uvesti posebnu rubriku posvećenu korupciji, kad već toliko buja.  Baš jučer je kolegica na putu do posla dobila knjigu naziva Kako nastaje novac?, a meni se automatski pred očima stvorio jedan drugi naslov knjige – Kako nestaje novac? Temeljeno na istinitoj priči. Nasmijali smo se, ali priznajem, nikome nije bilo baš u potpunosti smiješno.


- - - - -- - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -


Otkrivanje novih i zanimljivih mjesta, ljudi i događaja pričinjava mi veliko veselje, a još više me veseli kad ta otkrića mogu podijeliti s drugima – upravo tomu služi ovaj blog. Pri tome, kao jedna od Njemica u međunarodnom programu Hrvatskog radija Glas Hrvatske, posebno želim njemačkim govornim područjima približiti našu zemlju sa svim njezinim zanimljivostima. Stoga na stranicama Glasa Hrvatske možete pronaći i njemačku verziju bloga.