Kofeinska društvena mreža

Nije nimalo neobično čuti kako se Hrvati zafrkavaju na račun vremena koje ovdašnji ljudi provode u kafićima. 'Neki to doživljavaju kao pravi pokazatelj lijenosti, ili, recimo, pretjerane 'opuštenosti'.  Pa, ja sam ovdje da vam kažem da ne slušate te cinike. Hrvatski običaj uživanja u dugim i čestim ispijanjima kave ključ je hrvatske impresivnosti.


Statistički gledano, kada pogledate Hrvatsku, pitate se zašto nema svakodnevnih prosvjeda ili duboke kolektivne depresije. Visoka stopa nezaposlenosti, mizerni izgledi za budućnost i nizak ekonomski rast ukazuju da bi Hrvatska trebala biti daleko tužnije mjesto nego što zapravo jest.

Stručnjaci društvenih znanosti odavno su otkrili vezu između razine osobnih primanja i sreće. Luksemburg, Švicarska i Irska diče se najvišim BDP-ima po glavi stanovnika u Europskoj uniji. Građani navedenih država svrstaju se među one najzadovoljnije.

Istovremeno, zemlje s nižim BDP-om prijavljuju i niže razine zadovoljstva životom. Dok Hrvatska očigledno nije u rangu sa Luksemburgom  (zapravo je između Litve i otoka po imenu Antigua i Barbuda), kladio bih se da su Hrvati zdraviji i sretniji od onoga kakvi bi, statistički gledano, trebali biti. Razlog? Po mojem mišljenju - kava!

Već sam ranije pisao o hrvatskim navikama ispijanja kave, koje su sjajne. No, vjerujem da u tom običaju ima nešto više od jednostavnog, ugodnog ćaskanja s prijateljima. Odlazak na kavu utjelovljuje neke od najboljih osobina koje jedno društvo može imati.  Kava je ključna stvar za druženje.  Preko kave, stara prijateljstva se održavaju, a nova stvaraju. Zajedničko ispijanje kave pomaže u stvaranju veza među ljudima, onako kako SMS poruke, e-mailovi ili telefonski poziv jednostavno ne mogu.

Što je još važnije, način na koji Hrvati piju kavu,  dokono i uz nečije čašćenje na kraju, rađa osjećaj povjerenja i reciprociteta. Ispostavlja se, tako, da je upravo to ono što 'društvenjaci' nazivaju društvenim kapitalom, koji se može definirati kao norma reciprociteta i kredibiliteta koji proistječu iz društvenih mreža. Ozbiljno? Da. To je definicija. Jednako tako, to može biti definicija ispijanja kave u Hrvatskoj.  

Impresivne su beneficije koje pruža veliki društveni kapital. Zajednica sa snažnim društvenim vezama vjerojatnije će se odlikovati roditeljima  koji su aktivno uključeni u školovanje svoje djece i imati manji problem sa lošim ponašanjem među klincima. Snažno povezana susjedstva vjerojatnije će biti i sigurnija za život, jer redoviti konktakti sa ljudima grade osjećaj kontinuiteta i odgovornosti.  Konačno, veliki društveni kapital može rezultirati zdravijim i sretnijim ljudima. Zapravo, može nadvladati iste učinke koje novčana primanja imaju na zdravlje i sreću.  

Istaživanje Roberta Putnama, objavljeno u knjizi Bowling Alone, pokazuje da redovita društvena interakcija ima jednaki učinak sreće kao i udvostručavanje vaših prihoda. Česta socijalna interakcija također ima jednaki utjecaj na sreću kao i stjecanje fakultetske diplome. Drugim riječima, ljudi koji redovito sudjeluju u društvenim aktivnostima, formalno ili neformalno,  bilježe jednake razine zadovoljstva životom i zdravi su poput nekog VSS-ovca s prosječnom ili čak natprosječnom plaćom.

Dakle, tko želi na kavu?

__________________________________________________________

Kao hrvatski zet i Amerikanac kojemu je rodno mjesto Tulsa - Oklahoma, često sam šokiran, zbunjen, ali i ugodno iznenađen razlikama u načinu života između SAD-a i Hrvatske. Zato sam i počeo pisati Zablogreb. Ovaj blog zapravo je još jedan pokušaj da shvatim mnoge od tih razlika. Kao član engleske redakcije u međunarodnom programu Hrvatskog radija, želim dočarati Hrvatsku ljudima engleskih govornih područja i ujedno protumačiti ponešto iz tih dijelova svijeta Hrvatima. Glas Hrvatske na svojim mrežnim stranicama donosi i englesku verziju ovog bloga.