Stephen Hawking

Stephen William Hawking (Oxford, 8. siječnja 1942. - Cambridge, 14. ožujka 2018.) bio je britanski teoretski fizičar. Završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge.

Već 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu. Do svoje smrti predavao je kao profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, istoj onoj katedri na kojoj su nekoć predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.
Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te po popularnim pisanim djelima, u kojima iznosi svoje teorije o svemiru općenito. Tu se ubraja i znanstveni bestseler Kratka povijest vremena (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 tjedana. U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa s okolinom komunicira jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Srećom, bolest nije zahvaćala njegov mozak tako da se dugi niz godina mogao posvećivati svom radu.

Stephen Hawking rođen je 8. siječnja 1942. i dijete je dr. Franka Hawkinga i istraživačke biologinje Isobel Hawking. Imao je dvije mlađe sestre, Philippe i Marije, i usvojenog brata, Edwarda. Iako su Hawkingovi roditelji živjeli u sjevernom Londonu, preselili su se u Oxford, a njegova majka je bila trudna sa Stephenom, želeći sigurnije mjesto za rođenje prvog djeteta. (London je bio napadnut u vrijeme Luftwaffe). Prema Hawkingu, njemačka V-2 raketa eksplodirala je samo nekoliko ulica dalje. Nakon što je Hawking rođen, obitelj se preselila natrag u London, gdje je njegov otac radio na čelu odjela za parazitologiju u Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja.

Godine 1950, Hawking i njegova obitelj se preselila u St. Albans, Hertfordshire, gdje je pohađao St. Albans Srednju školu za djevojke 1950 - 1953. (U to vrijeme, dječaci su mogli prisustvovati u školi za djevojke do desete godine.) Od jedanaeste godine, pohađa St. Albans školu, gdje je bio dobar, ali ne i izuzetan student. Kada ga kasnije pitaju za ime učitelja koji ga je nadahnuo, Hawking navodi svojeg učitelja matematike, Dikrana Tahtu. Održao je kasnije povezanost sa školom dajući svoje ime jednoj od četiri kuće i izvannastavnoj znanosti predavanjima u serijama. On ih je posjetio držati predavanja i ima također odobrena prava za poduži intervju s učenicima koji rade za školski magazin,The Albanian.

Hawking je uvijek bio zainteresiran za znanost. Inspiriran svojim učiteljem matematike, on je prvotno želio studirati taj predmet na fakultetu. Međutim, Hawkingov je otac htio da se upiše na University College, Oxford, gdje je njegov otac predavao. Kako University College nije imao matematiku u to vrijeme, te ne bi prihvatili upis studenta koji je želio učiti taj predmet, Hawking upisuje prirodne znanosti u kojima je stekao stipendiju. Na University Collegeu, Hawking se specijalizirao u fizici. Njegov interes za to vrijeme je bio za termodinamiku, relativnost i kvantnu mehaniku. Njegov učitelj fizike, Robert Berman, kasnije, rekao je za The New York Times Magazine: Njemu je samo bilo bitno da se nešto može učiniti,i onda bi to učinio bez pomoći drugih. Nije imao puno knjiga, niti je zapisivao bilješke. Naravno, njegov je um bio potpuno drugačiji od drugih... Preminuo je 14. ožujka 2018. u 76. godini života u svom domu u Cambridgeu u Engleskoj. (izvor: wikipedia)

Otišao je Stephen Hawking u nebesa. Njegovu život je teško prepričati pa sam zato cijelu njegovu biografiju stavio u tekst. Da ne bih neku činjenicu iz biografije izostavio jer je po svemu poseban pa i po biografiji.

Kad je teško obolio liječnici su mu davali najviše dvije godine života. Ima još jedna posebnost, a to je da je razumio fiziku i da ga je fizika jako veselila. Iako je bio poznat i popularan diljem svijeta, smatrao je da se znanost ne cijeni dovoljno. Do te mjere je u to bio uvjeren da je čak odbio viteški red kojim ga je kraljica Elizabeta htjela odlikovati. Taj "sitan" detalj iz njegova života pokazuje da je prvo cijenio sebe, pa znanstvena istraživanja, a onda tek monarhiju i politiku. Svima njima nije bio impresioniran.

Iako tako, Stephen Hawking je prije oboljenja, bio u braku trideset godina da bi se nakon toga razveo i ponovno oženio. Imao je troje djece. Njegove knjige prodane su u nekoliko desetaka milijuna primjeraka tako da su njegovi sljedbenici i čitatelji imali priliku ući u njegov svijet jer ljudi koji su ga poznavali su rekli da je bio poprilično zatvoren u tom svom svijetu. Inače, koristio se komunikatorom obzirom da nije mogao govoriti tako da sve što je napisao su mediji uvijek prenosili i s velikom pažnjom analizirali.

Mislim da bi bilo vrlo zanimljivo da nije živio u Engleskoj nego da je primjerice živio u Hrvatskoj. Kako bi ga ovdje doživljavali? Bi li u Hrvatskoj mogao doseći tu razinu znanja, komunikacije i shvaćanja onoga o čemu piše. Nemojmo zaboraviti da osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, da jesu obrazovane kao Stephen, ne bi bile shvaćene. Njega se u Engleskoj gledalo kroz obrazovanje i postignuća, a ne invaliditet. U Hrvatskoj bi ga se gledalo kroz invaliditet, a onda sve ostalo.

Bio je jako cijenjen u svijetu makar je imao problema u komunikaciji. Mediji su ga pratili, a neki su čak njegove poruke shvaćali vrlo, vrlo ozbiljno. Nemojmo zaboraviti da je dobitnik nagrade i od bivšeg predsjednika SAD-a Baracka Obame  Presidential Medal of Freedom (Predsjednička medalja za slobodu). To pokazuje da je jedna velika sila prema tom fizičaru/znanstveniku imala strahopoštovanje.

Nažalost, Stephen Hawking nikad nije bio u Hrvatskoj da poklonici njegovog pisanja i razmišljanja dođu u priliku s njim razmijeniti pokoju misao i riječ. Zašto nije došao veliko je pitanje, ali dovoljno govori u kojoj zemlji živimo. Isto tako, moramo priznati da su veliki svjetski mediji napravili od njega ikonu, o Stephenu postoje film i crtić tako da je on doista obilježio ovaj dio povijesti, nešto poput znanstvenog Michaela Jacksona.

On je pomogao i osobama s invaliditetom jer je digao svijest prema osobama s invaliditetom i u zemljama kojima to nije jača strana. U drugu ruku, pokazao je kako invaliditet ne mora biti ni prepreka ni barijera da uspiješ u životu. Meni osobno je sam Stephen Hawking pokazao i dokazao da se uvijek može uspjeti bez obzira koliko ti teško bilo, da čak nije bitno možeš li samostalno govoriti ili ne, možeš li se samostalno kretati ili ne, možeš li sam jesti ili ne te da je bitan mozak jer mozak je ono što nas čini ravnopravnima sa svima. Sve možeš moći napraviti, pričati, kretati se itd., ali Stephen Hawking će faliti svima jer malo je proaktivnih osoba s invaliditetom kao što je bio on.

I za kraj, možda u nekom ili manjem mjestu u Hrvatskoj postoji osoba poput njega pa neka krene pisati i govoriti, djelovati pa će možda i o njoj snimiti film.

Velik pozdrav Stephenu Hawkingu! Uživaj u vječnom bestežinskom stanju!

Vaš bloger Hrvoje Antonio Belamarić.

* Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 5 Broj ocjena: 2