Kako alpska jezera olakšavaju putovanje najzgužvanijom europskom zemljom

Koja je razlika između Gotthard Expressa i ostalih željezničkih linija koje se diče tom kvalifikacijom brzine i pouzdanosti? Što je zajedničko švicarskom generalu, britanskoj kraljici i novinaru HRT-a? Zašto je središnja Švicarska jedan od najljepših krajolika na svijetu?

Nakon razgledavanja Luzerna i alpske avanture u Engelbergu, vrijeme je za nastavak švicarskog putovanja, a odgovor na prvo pitanje, ono o specifičnostima Gotthard Expressa, doznajemo već na samom početku. Naime, ukrcajno mjesto nije peron, već gat.



Pragmatični, kakvi već jesu, Švicarci su pri prometnom povezivanju zemlje donijeli mnogo samorazumljivih odluka. Naime, kad su im već alpske vrleti zakomplicirale život i otežale gradnju cesta i pruga, onda bi bar mogli iskoristiti vodu koja se s njih slijeva. Tako je Vierwaldstättersee ili Jezero četiriju kantona, golema vodena masa površine 113 četvornih kilometara, poslužilo kao idealna "pruga".

Od starog jezerskog vuka, mornara Kune Steina doznajemo sve o Stadt Luzernu, parobrodu na kojemu ćemo uživati u prvoj dionici puta.

Ovo je glavni brod cijele flote, još od 1928., kad je porinut. Ujedno je i najveći – na njegove dvije palube stane 1200 ljudi, a brod je uglavnom pun, hvali se gospodin Stein. Iako se njegov pogon – dvije ogromne lopatice koje pokreće parni stroj (koji za zagrijavanje vode troši enormne količine nafte) – može smatrati svime samo ne učinkovitim, brod je, nakon dva opsežna remonta, i dalje u uporabi. Tradicija je tradicija, bez obzira na ekologiju.

Najbolji primjer su slavni putnici. Tako se upravo na Stadt Luzern, u prvoj godini Drugog svjetskog rata, sa svojim najbližim suradnicima ukrcao general Guisan, tadašnji zapovjednik švicarske vojske. Cilj – Rütli, livada uz jezero na kojoj je prije 700 godina proglašena Švicarska konfederacija. Guisan je, upravo na toj povijesnoj lokaciji, donio odluku da Švicarska ostaje neutralna i da će, zatreba li, svoju neovisnost braniti do posljednje kapi krvi.

Još je jedna "zvijezda" svojom prisutnošću oplemenila parobrod. Oni koji ga podrobnije istraže sigurno neće propustiti primijetiti natpis nad ulaskom u njegov luksuzni salon: "Queen's lounge". Odakle Švicarskoj kraljica? Odgovor se dade naslutiti iz jezika kojim je salon označen. 1980. brodom se, u sklopu državnog posjeta Švicarskoj, provozala Elizabeta II sa suprugom Filipom. Otad se salon diči njezinom titulom.



Plovimo pored luksuznih vila i pitoresknih naselja za odmor, a od putnika doznajemo da ih, čak i ako ste bezobrazno bogati, ne možete tek tako kupiti. Kuće većinu vremena moraju biti u funkciji – ili ćete u njima redovito boraviti ili ih morate iznajmiti. Tako se država pobrinula da ostanu uglavnom u švicarskom vlasništvu. Dok pored nas promiču alpski vrhovi, pogled nam odvlači zanimljiv monolit koji se uzdiže ravno iz vode. Na njemu natpis: Tellovu pjesniku, Friedrichu Schilleru, kantoni osnivači. Na stotu obljetnicu pjesnikova rođenja Švicarci su se odužili Nijemcu koji je opjevao njihova narodnog junaka.

Na brodu smo i ručali neizostavnu mesnu štrucu. Kako nakon jela treba lagano počinuti, kraj vodene dionice u Flüelenu dočekali smo u laganom drijemežu. Da nakon njega ne uslijedi prevelik šok pobrinuo se genijalni švicarski prometni sustav. Naime, tik uz gat na kojemu je brod pristao smještena je željeznička postaja, na kojoj već čeka moderan vlak. No pruga, iako više puta obnovljena, stara je gotovo stoljeće i pol.

Putovanje ćemo nastaviti legendarnom željezničkom linijom prepunom spiralnih tunela i fantastičnih konstrukcijskih rješenja. Revolucionarno prometno rješenje i danas odiše pionirskim duhom i priča nam priču o hrabrosti i žrtvi kao neizostavnim sastavnicama napretka. O tome detaljno u sljedećem nastavku švicarskog bloga.

Ocijeni članak