Povećalo Damira Matkovića: Povećalo Damira Matkovića: Donald Trump – mjesec dana u Bijeloj kući

Prvi mjesec Donalda Trumpa u Bijeloj kući obilježila je njegova nepripremljenost za predsjedničku dužnost te česti zaokreti u tumačenju buduće američke vanjske politike. No, novi američki predsjednik nije odustao od svoje predizborne retorike i metoda predizborne kampanje.

Protekli tjedan bio mu je iznimno buran. Izgubio je savjetnika za nacionalnu sigurnost, ministra rada, vikend s japanskim premijerom loše je primljen, optužen je za šurovanje s Rusijom, na tiskovnoj konferenciji nakon susreta s izraelskim premijerom doveo je u pitanje svrsishodnost postojanja dvije države, Izraela i Palestine, a na tome UN inzistira od 1948., odnosno osnutka države Izrael. Na improviziranoj tiskovnoj konferenciji ponovno je žestoko napao medije, a u govoru na Floridi pozvao se na izmišljeni atentat u Švedskoj…

Na Floridi, gdje redovito provodi vikende u Palm Beachu, u svojoj golemoj luksuznoj palači sa 126 soba Mar-a-Lago, koju je 1985. kupio od potomaka prebogate nasljednice Marjorie Meriweather Posts, iskoristio je prigodu i u hangaru zračne luke okupljenim pristašama održao je vatreni, predizborni govor.

Ponovno se dohvatio i svoje omiljene teme: opasnosti od imigranata. „Pogledajte što se jučer navečer dogodilo u Švedskoj. Tko bi to mogao očekivati? Švedska! Oni su primili mnogo izbjeglica i sada imaju probleme o kojima nisu mogli ni sanjati.“ – rekao je Trump. Problem je što nikakvog atentata u Švedskoj nije bilo. Na novinarska pitanja o kakvom je to atentatu riječ predstavnici Bijele kuće nisu odgovorili, a švedski premijer Carl Bildt imao je vrlo kratki komentar: „Švedska? Atentat? Čega se taj čovjek napušio?“

Američki mediji upozorili su da to nije bila jedina činjenična pogreška. Izbjeglice koje dolaze u SAD nitko ne provjerava – rekao je Trump. Netočno! Svakog useljenika/izbjeglicu različite sigurnosne agencije provjeravaju tijekom 2 godine. Uzimaju im se biometrijski podaci, scan mrežnice i drugo. Netočan je i navod da su, otkako je on došao u Bijelu kuću, Amerikanci ponovno optimistični kada je riječ o budućnosti. Istraživanja javnosti pokazuju da je nacija duboko podijeljena. Otprilike polovica Amerikanaca vjeruje da će biti bolje, a polovica je pesimistična.

Rekao je i da brzo raste broj novih radnih mjesta, što također nije točno. U siječnju je otvoreno 217.000 novih radnih mjesta, što nije nikakav izuzetni rezultat. Nezaposlenost je u siječnju iznosila 4,8%, što je pak 0,1% više nego u prosincu 2016.

Svoj prvi mjesec u Bijeloj kući proslavio je tako da je popunio i predao formular Izbornom povjerenstvu, što mu omogućava da legalno prikuplja novac za predsjedničku kampanju 2020. Dopuštenje za prikupljanje novca ne znači da je već objavio kandidaturu, ali valja podsjetiti da je već više puta izjavio kako u Bijeloj kući želi ostati dva mandata.

Potpuno u skladu s tom izjavom bio je i njegov govor na Floridi, koji kao da je održan usred predizborne kampanje. Iste teme, ista retorika. Važno je spomenuti i to da su Trumpovi savjetnici odmah objavili kako izlet na Floridu nije na teret poreznih obveznika, nego su sve troškove platili njegove pristaše.
Istina, i dalje nije jasno uključuje li to i trošak leta predsjedničkog jumbo-jeta Air Force One. Naime, poznato je da američki predsjednik uvijek ide na put koristeći dva identična Boeinga 747, a samo najuži krug zna u kojem je od ta dva zrakoplova predsjednik. Zanimljivo je da je Trumpov govor u hangaru najavila njegova supruga Melanija, koja se inače kloni svakog javnog nastupa.

Prije odlaska na Floridu u Bijeloj kući održao je konferenciju za tisak ostajući vjeran stilu iz kampanje: naizmjenično je bio obiteljski dobronamjeran pa ubojito kritičan, slavio je sam sebe, uspoređivao se s velikanima Thomasom Jeffersonom i Abrahamom Lincolnom, i izokretao činjenice…

Treći put u istom tjednu istaknuo je povijesnu važnost svoje izborne pobjede. Budući da zasad nema nikakvih rezultata, okomio se na prethodnu administraciju koja mu je, kaže, ostavila pustoš, a u obraćanju je čak 11 puta kritizirao Hillary Clinton.

Ozbiljan je problem što i četiri tjedna nakon preuzimanja dužnosti Trump još nema administraciju na koju se može osloniti. Dijelom je to zato što se demokrati suprotstavljaju brojnim dvojbenim imenovanjima na ključna mjesta, ali dijelom i zato što Trumpova ekipa nije pripremila listu kandidata. Tako još nije popunjen najveći dio od oko 4.000 dužnosničkih mjesta koja se popunjavaju nakon smjene vlasti.

Nevolje ima i s izborom najbližih suradnika. Trumpov kandidat za ministra rada Andrew Puzder, inače direktor velikog lanca restorana brze prehrane, prošlog je tjedna povukao kandidaturu kada su i republikanski i demokratski senatori prigovorili da on baš i nije najbolji kandidat s obzirom na to kako se odnosi prema svojim zaposlenicima i da je zakleti protivnik povišice radničkih plaća.

Ispalo je i da je obiteljski zlostavljač, iako se to događalo 1988. i iako se odavno razveo. Ispostavilo se i to da je kao slugu zaposlio ilegalnog imigranta. Demokrati traže da Trump nominira nekog to podržava radnička prava, a ne nekog tko ih želi dokinuti.

Dva dana kasnije ostavku je podnio i savjetnik za nacionalnu sigurnost, umirovljeni general Michael T. Flynn i to zbog nedopuštenih kontakata s ruskim veleposlanikom tijekom predizborne kampanje. Trump je to važno mjesto ponudio umirovljenom vice-admiralu Robertu Harwardu, ali je on to odbio pravdajući se obiteljskim razlozima. Američki tisak međutim piše da je Howard shvatio kako neće imati slobodne ruke u izboru najužih suradnika i da se zato radije zahvalio na dužnosti.

Trump je pak tjedan ranije stavio veto na imenovanje Elliotta Abramsa za zamjenika ministra vanjskih poslova (državnog tajnika) Rexa Tillersona koji je cijeli radni vijek proveo u naftnom divu ExxonMobile i nema baš nikakvog iskustva s radom u vladi. Tillerson je zato smislio da za zamjenika uzme Abramsa, profesionalnog diplomata odlično upućenog u funkcioniranje State departmenta. No, Trump Abramsu nije zaboravio da je tijekom kampanje imao neke negativne opaske na njegovu kandidaturu.

Senat još mora potvrditi Micka Mulvaneya za ministra proračuna, ali i to se oteglo jer neki ugledni republikanski senatori drže da Mulvaney, iako tvrdi konzervativac, nije sklon dovoljnom povećanju proračuna za oružane snage.

Prvi Trumpov mjesec u Bijeloj kući snažno su obilježile i nedosljednosti u vanjskoj politici i česti zaokreti. U prvim obraćanjima kao predsjednik, Trump je doveo u pitanje politiku „jedne Kine“ da bi kasnije promijenio mišljenje. Najavljivao je da će preispitati nuklearni sporazum s Iranom koji je žestoko kritizirao, ali ga zasad poštuje.

Najavljivao je da će mu prvi potez biti preseljenje američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem, ali je onda od toga odustao. U izjavi nakon sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom rekao je kako rješenje o dvije države možda i nije najbolje, da bi samo dan kasnije američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley izjavila kako je uspostava dviju država, Izraela i Palestine, prioritet SAD-a.

Najavljivao je suradnju s Rusijom, javno se divio predsjedniku Putinu, zaobilazio pitanje Ukrajine i propitkivao svrhovitost sankcija Zapada Rusiji. Međutim u prvom posjetu europskim saveznicima državni tajnik Rex Tillerson i ministar obrane James Mattis izjavili su kako zasad nema uvjeta za suradnju s Rusijom, a predsjednik Trump sada pak traži da Moskva Krim vrati Ukrajini.

Iako na nacionalnoj razini uživa potporu od samo 38%, Trumpove izjave o imigraciji, reformi zdravstvenog sustava (Obamacare), deregulaciji, gradnji zida prema Meksiku i propitkivanje međunarodnih trgovinskih sporazuma priskrbili su mu potporu republikanske biračke jezgre: slabije obrazovanih i starijih bijelaca. Anketa Pew Research Center, objavljena prošlog tjedna, pokazuje da Trump među republikanskim biračima uživa veću potporu nego prethodni republikanski predsjednici, uključujući i Ronalda Reagana.

*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a

Ocijeni članak