Povećalo Damira Matkovića: Oba predsjednička kandidata imaju izglede za pobjedu

Dan uoči američkih predsjedničkih izbora kandidati, republikanac Donald Trump i demokratkinja Hilary Clinton u predizbornim su anketama potpuno poravnati. Istina, golema većina istraživanja daje prednost Hilary Clinton, ali ona se svodi na razinu statističke pogreške. 

Clinton je imala uvjerljiviju prednost, ali ona se naglo istopila kada je 11 dana prije izbora FBI ponovno otvorio istragu o uporabi privatne e-mail adrese Hilary Clinton za službene namjene od 2009. do 2013. kada je bila državna tajnica (ministrica vanjskih poslova). Time je, kaže FBI, ugrozila nacionalnu sigurnost. Nakon što je pregledao 650.000 e-mailova, FBI je u nedjelju, dva dana prije izbora, objavio da Hilary ipak nije ugrozila nacionalnu sigurnost i istraga je zatvorena. Ali šteta je počinjena. Prosječnom biraču ipak ostaje pitanje kakva je to kandidatkinja za najvišu dužnost koja se tako nonšalantno odnosi prema službenim tajnama? Može li se takvoj, očito neodgovornoj osobi, dati glas? 

Iako su izbori sutra, deseci milijuna Amerikanaca već su glasali. Naime 37 od 50 federalnih država dopušta prijevremeno glasanje. Glasati se može poštom ili u prigodno otvorenim biračkim mjestima. Na prošlim predsjedničkim izborima (2012.) tu je mogućnost iskoristilo više od 46 milijuna birača, odnosno gotovo trećina biračkog tijela. 

Većina država koja dopušta prijevremeno glasanje ne traži nikakvo obrazloženje od birača zašto se odlučio za tu mogućnost. Neke države uopće ne dopuštaju prijevremeno glasanje ni glasanje poštom osim u slučaju kada birač može dokazati da na dan izbora ne može doći na biračko mjesto. Načelno, prijevremeno glasovanje počinje 3 tjedna prije izbora, a neke države dopuštaju čak 45 dana. Oklahoma je dopustila prijevremeno glasanje samo od 3. do 5. studenoga. 

U državama Oregon, Washington i od ove godine Colorado, glasa se samo poštom. Svaki birač upisan na listu na kućnu adresu dobije glasački listić nekoliko tjedana prije izbora. Ipak, za nostalgične, kojima nije problem doći na biralište, ostavljena su i neka klasična biračka mjesta. 

Predsjednika SAD od prvih predsjedničkih izbora nakon osamostaljenja od britanske kolonijalne vlasti 1786. pa do danas zapravo ne biraju izravno građani nego posebno tijelo nazvano elektorski kolegij. 

Elektorski kolegij sada ima 538 članova: 435 elektora, 100 senatora i 3 elektora područja glavnoga grada (Washington DC). Predstavnički dom, donji dom Kongresa ima 435 zastupnika i zato ima 435 elektora iz federalnih država. Njihov se broj usklađuje s popisom stanovnika. Što država ima više stanovnika, ima i više zastupnika, i više elektora. Najviše elektora imaju Kalifornija (55), Texas (38), New York (29), Florida (29), Illinois (20) i Pennsylvania (20). Načelno, u svim državama primjenjuje se pravilo „pobjednik odnosi sve“ tj. kandidat koji osvoji više glasova, dobija sve elektorske glasove. Iznimka su jedino Nebraska i Maine gdje se elektori određuju razmjerno broju osvojenih glasova kandidata. 

Za pobjedu treba 270 elektorskih glasova. Prema anketama Hilary Clinton uvjerljivo vodi u Kaliforniji i New Yorku, što joj daje prednost od otprilike 40 elektorskih glasova. U slučaju izjednačenog broja elektorskih glasova, o novom predsjedniku glasanjem će odlučiti Predstavnički dom, a u njemu republikanci imaju solidnu većinu (247 Republikanaca i 188 Demokrata). 

Paradoksalno je da bi o pobjedniku mogla odlučiti etnička manjina – Hispanofoni. Njih je 56,6 milijuna i nakon bijelaca (196,8 milijuna) druga su najveća etnička zajednica u SAD. Prema popisu stanovništva iz 2010. Afro-amerikanaca ima 37,7 milijuna. Hispanofoni tradicionalno najmanje izlaze na izbore. Zbog Trumpovih rasističkih izjava u kampanji, kada je Meksikance i Latinoamerikance nazvao silovateljima, kriminalcima, uživateljima droge i ljenčinama koji žive od socijalne pomoći, mnogi su se Hispanofoni sada upisali na izborne liste da bi mogli glasati protiv Trumpa. Inače, u Floridi su hispanofoni tradicionalno skloni republikancima, ali sada ondje među hispanofonima Hilary Clinton ima 30% prednosti pred Donaldom Trumpom. Zbog velikog broja elektorskih glasova, upravo bi Florida i njeni hispanofoni mogli odlučiti o konačnom pobjedniku. Florida je treća najnapučenija američka država. Ima 20 milijuna stanovnika, a od toga su 4,3 milijuna hispanofoni. 

Iako je Trump u kampanji za Clinton tvrdio da je podla opsjenarka i lažljivica koja se ne ustručava kršiti zakon, činjenica je da će nakon izbora razgovor s pravosuđem imati Trump, a ne Clinton! 

Protiv Trumpa je podignuto nekoliko optužnica i to zbog sumnjivog stečaja tvrtki, povreda načela slobodnog tržišta i diskriminacije. 

Trump je prije desetak godina osnovao „Trumpovo sveučilište“ (zatvoreno 2010.), obećavajući studentima da će ondje naučiti kako ostvariti poslovni uspjeh. Više nezadovoljnih studenata optužilo ga je za prijevaru i traže povrat školarine od 35.000 dolara. Trump odgovara da anketa pokazuje kako je 97% studenata bilo zadovoljno studijem, ali studenti navode da je pozitivno ispunjena anketa bila uvjet da dobiju diplomu! Ročište je zakazano za 28. studenoga u San Diegu u Kaliforniji. Istovjetna tužba podnesena je i u New Yorku, ali ročište još nije zakazano. 

U New Yorku se vodi istraga protiv Trumpove zaklade koja je s 25.000 dolara financirala kampanju za reizbor glavne tužiteljice Floride, republikanke Pam Bondi. To je ilegalno, jer dobrotvorne zaklade ne smiju financirati političke kampanje. Otkriveno je i to da je zaklada za 20.000 dolara kupila portret Donalda Trumpa, i to novcem izdvojenim za humanitarni rad. 

Ipak, najozbiljnije su optužbe o seksualnom zlostavljanju žena. U prosincu će se Trump u sudnici, pod zakletvom, morati očitovati o tužbi za silovanje maloljetnice. Tužiteljica, koja je tražila da joj se do suđenja ne otkrije ime, tvrdi da ju je 1994., kada je imala 13 godina, Trump silovao na jednoj zabavi u vili poslovnog čovjeka Jeffreyja Epsteina, a to američko pravosuđe vrlo strogo kažnjava. Inače, taj isti Epstein je 2008. osuđen zbog podvođenja maloljetnica.

Hilary Clinton sigurno je naškodila i druga afera vezana uz elektroničku poštu. Hakeri su se dočepali e-sandučića Johna Podesta, šefa izborne kampanje Hilary Clinton. Mailove je WikiLeaks počeo svakodnevno objavljivati od 7. listopada. 

Američka obavještajna služba tvrdi da su hakiranje izveli pirati bliski ruskim vlastima! Nije tajna da bi Moskva u Bijeloj kući radije vidjela Donalda Trumpa nego Hilary Clinton. Ipak, činjenica je da u desecima tisuća objavljenih mailova nema nikakvih velikih otkrića: vidi se kako funkcionira kampanja, odnosno da je Hilary od CNN-ove novinarke Donne Brazile unaprijed dobivala pitanja koja će joj biti postavljena u TV debati. (U međuvremenu Brazile je dala otkaz CNN-u) Prepiska otkriva da je vodstvo Demokratske stranke Hilary unaprijed dostavilo strategiju njezinog demokratskog protukandidata Bernija Sandersa za pridobivanje naklonosti afroameričkih birača, a predsjedništvo stranke bi trebalo biti neutralno. 

Za tabloide je najzanimljivija prepiska između Hilaryne kćerke Chelsea i Douga Banda, bliskog suradnika Billa Clintona i člana uprave njegove zaklade. Doug piše da je Chelsea razmaženo derište koje ne zna što bi samo sa sobom i da na visokom položaju u zakladi, na koji ju je postavio otac, samo stvara probleme. Chelsea se pak Podesti žali da je Doug nesposobnjaković koji se upušta u zakonski sumnjive radnje. 

Problem je ovih predsjedničkih izbora što zapravo ni Hilary Clinton, ni Donald Trump većini birača nisu po volji. Trump je bahati milijarder, a Clinton hladna i pretjerano ambiciozna žena koju, osim toga, i zdravlje baš ne služi najbolje. Bit će to zapravo glasanje protiv, a ne glasanje za ovog ili onog kandidata. Za najveću svjetsku velesilu to baš i nije dobro polazište u izboru novog stanara Bijele kuće.  
*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a

Ocijeni članak