Filozofsko stovarište

Kriza je stanje duha. Ne ogleda se u statistici BDP-a, nego u izokrenutim vrijednostima. Eto, recimo, nitko od predsjedničkih kandidata ne bi volio da mu nakon sučeljavanja prilijepe etiketu filozof. Ta riječ danas ima pejorativno značenje. Ljudi odmah pomisle na čudnog lika koji na zabavi uvijek asocijalno sjedi u kutu i pali cigaretu za cigaretom. Stalno nešto propituje, komplicira i nije dio mainstreama. Ukratko, filozof je nepoželjna karakterna osobina. Ne kažem da je to pravedno, ali takav je mentalni društveni konsenzus.

Istodobno, nitko od predsjedničkih kandidata ne bi se bunio na etiketu vješt govornik. Ili retoričar. Dapače, laskala bi im. Zašto? Pa zato što je danas forma važnija od sadržaja. Nije važno što si, nego kako si rekao. Na to se, uglavnom, svodi cijela medijska parada i komentari poslije nastupa.

Jesu li zbog toga vješti govornici bolji od filozofa? Poželjniji ili barem društveno korisniji? Glasujete li za retoričara, hoće li vam biti bolje?

Tim pitanjima glavu je razbijao i Platon. U svojem glasovitom dijalogu Gorgija pokušao je obraniti filozofski način života nasuprot retorike i politike. U izmišljenom dijalogu između svojeg učitelja Sokrata i trojice vrlo spretnih retoričara sofista pokušao je doći do ispravnih definicija moralnih vrijednosti kao biti življenja.

Htio je pokazati da iza sofista, profesionalnih učitelja vještine govorništva, ne stoji nikakvo znanje, nego umijeće uvjeravanja. Najveća razlika između Platona i sofista jest u tome što oni riječi koriste kao sredstvo manipuliranja neukim masama, dok za njega one imaju plemenitiju moć; mogu promijeniti čovjeka, njegovu dušu, odnosno ono što pripada vječnosti.

Jake snage antičkog političkog PR-a branio je trojac koji su činili: Gorgija, Kalikle i Polus. Svi odreda vrsni retoričari. Gorgija se obogatio podučavanjem svojih učenika da postanu majstori uvjeravanja te se tako dočepaju političke moći. Razlog njihova uspjeha bio je jednostavan... vrstan govornik u prednosti je pred neukim masama jer ih svojim umijećem uvjeravanja uspijeva držati u pokornosti. Kako? Jednostavno. Svjestan je da će ljudi potiskivati vrlinu koju možda posjeduju jer ih uvjerljiv, iako površan sofistički govor lako može obmanuti. Ili ušutkati. Nakon toga Polus u dijalog uvodi tezu koju svi političari lakog morala priželjkuju čuti, da nepravedan čovjek može biti sretniji od pravednika, ako uspije umaknuti kazni.

Virtualni Sokrat se i u ovoj trećini utakmice dobro držao opovrgavajući argumentima svaku njihovu tvrdnju. No onda dolazi veliki finale. U igru ulazi Kalikle, istaknuti političar svoga doba i demokratski demagog, te ustvrdi da je bolje činiti nepravdu, nego je trpjeti. Zato je prirodno da jači i spretniji tlače slabije. Za njega je govorništvo isplativije od filozofskog načina života jer vrstan govornik dominira svim sferama društva tako što svoja stajališta nameće svjetini. Za to vrijeme pravi filozof mora prosvjećivati ljude i upozoravati ih kako se zbog njihove neukosti njima manipulira. A to je dugotrajan posao s nesigurnim ishodom.

Upravo u tome leži odgovor na pitanja s početka teksta. Ključna riječ je vrijeme. Političari su praktični ljudi. Tko od njih ima vremena za prosvjećivanja građana? I zašto? Lakše je biti retoričar i nametnuti vlastito mišljenje onima koji ne znaju i nemaju stabilna moralna uvjerenja.

Zato su vješti govornici uvijek u prednosti. Od Sokrata do danas. Jer za uvjeravanje neuke mase nije potrebno mnogo vremena. Sokratu je nedostajalo vremena da se obrani i pokaže da je ono za što je živio ispravno. Pa su ga osudili i smaknuli. A Platon je zaključio da najveću prijetnju filozofiji predstavlja retorika jer su najopasniji oni koji su sigurni da znaju, a zapravo nemaju pojma.

Poučak? Ni filozofi ni političari ne mogu biti odgovorni za vašu osobnu lijenost, nezainteresiranost i voljnost da ustrajete u vlastitom neznanju. Sve dok vam je važnije kako, nego što netko govori, bit će normalno da djeci umjesto imovine ostavljamo dugove.

Ili kako je to rekao Slavoj Žižek: Situacija je katastrofalna, ali nije ozbiljna.

Ocijeni članak