Čovjek protiv prirode

Svjetski dan zaštite životinja obilježava se 4. listopada i upozorava na važnost bića najbližih ljudima, čiji opstanak najviše ugrožavaju - ljudi. Proteklog je vikenda bilo mnogo manifestacija tim povodom, kako bi se nesvjesne ljude podučilo još jednom koliko su životinje važne za normalno funkcioniranje prirode.

Znanstveno je dokazano da kućni ljubimci liječe depresiju, snižavaju krvni tlak i utječu na rad srca. Valjda zato u Zagrebu ima toliko pasa. Neka istraživanja pokazala su da mačje predenje poboljšava ljudski imunitet i smanjuje stres. Mačke čak pomažu kod glavobolje, umora i normaliziraju tlak. Psi i mačke su najčešći kućni ljubimci, ali ima i onih koji se odlučuju za egzotičnije vrste – štakore, zmije i druga neobična stvorenja.

Koliko ih ljubimo u kući?

U Hrvatskoj ima čak 400.000 registriranih kućnih ljubimaca, što znači da je realni broj sigurno veći, možda čak i dvostruko. Vlasnici pasa obvezni su čipirati svoje ljubimce, čime im se dodjeljuje jedinstveni identifikacijski broj putem mikročipa. Taj je čip mali štapić koji sadrži broj od 15 znamenaka. U bazi podataka svakom broju upisanom u čipu pridruženi su podaci o psu i vlasniku, pa je ovo sjajan način pronalaženja vlasnika izgubljenih ili napuštenih pasa. U slučaju mačaka čipiranje još nije obavezno, ali se isto preporučuje. No mačke su ionako bića izvan svake kategorije i kontrole.

Bioraznolikost i odgovornost

Hrvatska se može pohvaliti da je među najbogatijim europskim zemljama što se tiče biološke raznolikosti. Iako točan broj divljih vrsta u Hrvatskoj nije poznat, do sada je zabilježeno oko 40.000, ali pretpostavlja se da ih je dvostruko više. Zahvaljujući očuvanim staništima, Hrvatska može biti ponosna na bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta, ali unatoč mjerama za njihovo očuvanje, neke su vrste i dalje ugrožene (npr. sredozemna medvjedica). Najveća im je prijetnja, pogodili ste - čovjek.

Krajnje je vrijeme da se neodgovorno ljudsko ponašanje prema prirodi zaustavi. Ako uništimo prirodu, uništit ćemo i sami sebe. Čovjek je izgradio stambena i urbana područja čineći preinake u prirodnim ekosustavima. Čovjek izravno uništava prirodna staništa divljih vrsta korištenjem bioloških resursa, pa čak i ispuštajući u prirodu otpadne tekućine i na druge načine onečišćuje okoliš. Svijesno čini zlo prirodi, pa tako i samom sebi.

Sve se vraća, sve se plaća

Gotovo je nemoguće prošetati prirodom i ne nabasati na koju plastičnu bocu ili vrećicu - trag ljudskog postojanja. Zgrozilo me kada sam vidjela koliko plastičnih boca pluta u plićacima dugačke pješčane plaže u Ulcinju u Crnoj Gori, ali Hrvatska obala nimalo ne zaostaje. Plastični otpad prirodu ne samo da onečišćuje, nego i dovodi u opasnost bića koja ne znaju što je to.

Životinje se nerijetko nađu u iskušenju da progutaju plastičnu vrećicu na koju naiđu, čep ili opušak. To je recimo jedan od glavnih hobija moga psića. Kad pronađe svoje “blago”, teško ga je nagovoriti da odustane od toga nauma. Vjerojatno mi nećemo doživjeti ozbiljnije posljedice neodgovornog ponašanja prema prirodi, ali naši potomci hoće – jer prije ili kasnije ionako sve dolazi na naplatu.


*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-


Drukčiji pogled na svakodnevne događaje. Dvije trećine života provela sam u Buenos Airesu, a kako je dio argentinskoga mentaliteta pozitivan odnos prema životu, tako i ja na događaje u Hrvatskoj pokušavam gledati sa svjetlije strane i povlačiti paralele sa situacijom u Argentini. Budući da radim u španjolskoj redakciji Međunarodnog programa Hrvatskoga Radija – na Glasu Hrvatske, imam priliku upoznati španjolsko govorno područje sa događajima u Hrvatskoj preko španjolske verzije ovoga bloga.

Ocijeni članak