Carré na granici od 3 mm

Često se kolega Minja Cvitković na Radio Sljemenu  zafrkava u jutarnjem javljanju u trifrtalja osam iliti osan manje petnaest (koje se zove Pun ceker, vidi foto iznad što je ceker ili logožar) kako se ništa u Zagrebu ne smije dogoditi ako tomu ne prisustvuje Mickey Bandić. Sjetio sam se toga tijekom jučerašnjeg razgovara s jednim stručnjakom Regionalne energetske agencije Kvarner . Tražio sam ga da mi da kontakte u bolnici u Crikvenici  gdje je ugrađen sustav solarnog hlađenja  Sustav radi ali nije župan službeno prerezao vrpcu pa gospodinu iz agencije nekako nije zgodno da se to snimi prije nego se sve poškropi političkim blagoslovom….a od protokola iz županije se čeka odgovor kada će županu biti zgodno.

Snaći ću se ja i bez te snimke jer sličan sustav radi na zgradi Vodovodu Dubrovnik. Nije jeftin – 100 tisuća eura plaćenih iz EU projekta pod nazivom "ADRIACOLD" – ali bar kod mene izaziva divljenje:  šest vakumskih kolektora (ne ovise o temperaturi vanjskog zraka već samo o osunčanosti) površine 60 četvornim metara po ljeti  hlade zgradu vodovoda, a po zimi pripremaju toplu vodu ili služe kao potpora grijanju. To postrojenje proizvodi oko 9000 kWh rashladne energije,  odnosno uštedi oko 3000 kWh električne energije na godinu u usporedbi s  klasičnim rashladnim postrojenjem te 20.000 kWh toplinske energije, odnosno uštedi oko 2800 kubika  prirodnog plina na godinu u usporedbi s klasičnim plinskim kotlom. Dakle proizvodi ogrjevnu vodu temperature  88 °C a ljeti rashladnu vodu temperature 6 do 12 °C.

To začuđuje mene, malo bolje informiranog laika no takvi, apsorpcijski  rashladni  agregati svakako nisu novost u tehnici hlađenja. Još prije 150 godina postojali su uređaji koji su uspješno funkcionirali i prodavali se na tržištu.  Genijalni Francuz Ferdinand Carré prvi je izabrao kombinaciju amonijak-voda (NH3 – H2O)  za upijanje Sunčeve energije i nakon uspješnog razvoja 1866. godine osnovao prvu tvornicu za proizvodnju apsorpcijskih uređaja a 1876. je omogućio prijevoz smrznutog mesa u Paragvaj. Od 1875. godine apsorpcijski uređaji potiskuju kompresorske i dominiraju na tržištu sve do tridesetih godina 20. stoljeća, kada otkrivanje sintetičkih rashladnih sredstava – HCFC (vodik - klor - fluor – ugljik , poznatiji kao freon) – dovodi do ponovnog uspona kompresorskih rashladnih sustava. Tijekom četrdesetih godina 20. stoljeća prvi put se pojavljuju apsorpcijski agregati koji kao rashladno sredstvo koriste novu kombinaciju litij-bromid-voda (LiBr-H2O). A tu tekućinu koristi i uređaj na dubrovačkom vodovodu. Život je toliko kratak da se nauči toliko zanimljivih stvari.

Recimo u ta sintetičke rashladna sredstva spada plin R22 koji se smatrao genijalnim izumom. Nije bio otrovan, nije se topio u vodi, nije oštećivao cijevi u frižiderima i klimatizacijskim uređajima… naravno znanstvenici su postavili slično pitanje kao što su novinari postavili Nicku Vanderparku (glumi ga genijalni Jack Black) u filmu Envy nakon što se obogatio izumom Vapoorize – spreja koji učini da kakica kućnih ljubimaca nestane: Where the poop goes? Ili preneseno na R22: gdje nestaje taj plin kad pobjegne iz naših hladnjaka? Naravno našli su ga odjednom usred Atlantika kad je puhalo iz smjera velikih gradova pa nakon toga i iznad Antarktika. Shvatili su da na visinama iznad 20 kilometara (na koje se taj plin popne za nekoliko desetljeća jer je 4 puta teži od zraka) na temperaturi od -80°C i pod utjecajem jačih ultraljubičastih zraka se taj plin raspada i otpušta atom klora koji uništi 50 tisuća molekula ozona bez kojeg nema života na Zemlji jer nas štiti od istog štetnog zračenja. Zato se taj plin mijenja u nekoliko hrvatskih institucija poput Kliničke bolnice Sestara Milosrdnica u Zagrebu o čemu je nedavno potpisan ugovor na Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja. Znanstvenici koji rade za Ujedinjene narode kažu da se ozon oporavlja ali će razinu iz 1980.-tih postići 2050. Kad bi se skupio ozon iz svih slojeva atmosfere debljina mu ne bi bila veća od tri milimetra. Prilično egzaktna granica između opstanka i propasti života koju može braniti i Carréov izum.

Ocijeni članak